Papa: Biti blizak oboljelima od raka i njihovim obiteljima

Primivši članove Talijanske lige za borbu protiv raka, Papa je istaknuo sve veću potrebu da u kulturi odbacivanja budemo „bližnji“, te ohrabrio članove neka nastave raditi na unapređenju javnog zdravstvenog sustava koji je „dar“.

Priča Talijanske lige za borbu protiv raka, koja je proslavila 100. obljetnicu, ima korijene u prošlosti punoj važnih događaja, a koja je u sadašnjosti predana i otvorena budućnosti ispunjena očekivanjima i perspektivom. Riječi su to pape Franje, koji je primio članove lige, te je tom prigodom poželio „Sretan rođendan!“ – ne samo prisutnima, već i svima s kojima rade – pacijentima, zdravstvenim djelatnicima i istraživačima.

Biti bližnji

Rad lige preteča je današnje palijativne skrbi, primijetio je Sveti Otac. Suočeni sa stvarnošću tolikog broja ljudi svih dobnih skupina koji se suočavaju s bolešću, birali ste i uvijek birate „boriti se“ zajedno s njima i s onima koji se o njima brinu. Birate biti bližnji – nešto što je u društvu obuzetom kulturom ravnodušnosti potrebnije nego ikada, rekao je.

Osobe oboljele od raka su u razdoblju pandemije dovedene u još više neprilika. Biti blizak znači ujedno biti blizak obiteljima oboljelih, kao i zdravstvenih djelatnika koji su također bili iskušani zbog teških radnih uvjeta, rekao je Sveti Otac. Pandemija je također usporila procese prevencije i dijagnostike, s očitim posljedicama prije svega na liječenje bolesti, ali i na spokoj obitelji i cijelog društva. I to zahtijeva od sada daljnju prevenciju i pažnju, rekao je papa Franjo.

Odgovoriti na kulturu odbacivanja

Predanost Talijanske lige za borbu protiv raka oblik je društvenog milosrđa, koji ostvaruju u suradnji s javnim i privatnim tijelima te s volonterima, dodao je Papa. Udruživanje, kazao je, važno je svjedočanstvo pred ravnodušnošću, pred mentalitetom koji želi isključiti one koji nisu savršeni. A takvo svjedočanstvo, nastavio je, pretpostavlja formaciju. „Činiti“ nije dovoljno, potrebno je obrazovati se, formirati, odgovoriti na kulturu odbacivanja koja teži marginalizaciji ranjivosti, krhkosti, patnje. Papa je ponovio apel da rade na unapređenju državnog zdravstvenog sustava, za koji je rekao da je dar za društvo. Javni zdravstveni sustav blago je koje moraju zadržati i unaprijediti, rekao je te se pozvao na riječi koje je izrekao na nedavnoj katehezi na općoj audijenciji, 9. veljače – da treba uvijek dati prednost pravu na skrb i na skrb za sve, tako da najranjiviji, napose stariji i bolesni, nikada ne budu odbačeni. Život je pravo, a ne smrt, koja se treba prihvatiti, a ne potpomagati. To se etičko načelo tiče svih, ne samo kršćana ili vjernika.

Zajedno možemo zaustaviti ovu kulturu koja želi afirmirati model „ekonomskog“ čovjeka, koji vrijedi onoliko koliko on proizvodi i troši, kazao je Papa. Naprotiv, čak i u patnji i u bolesti, u potpunosti smo muškarci i žene, bez umanjivanja, prepoznajući se u toj jedinstvenoj psiho-fizičko-duhovnoj cjelini koja je specifična samo za ljudsku osobu.

Kršćanski odsjaj patnje

Papa se na kraju obraćanja prisjetio svog prethodnika, sv. Ivana Pavla II., koji je u apostolskom pismu Salvifici doloris kazao kako se u patnji prepoznaje jedan „kršćanski odsjaj“, jer je Krist u svojoj otkupiteljskoj patnji postao sudionikom čitave ljudske patnje. Otkrivajući Kristovu patnju, čovjek kroz vjeru ponovno otkriva svoju patnju obogaćenu novim sadržajem i značenjem.

Ohrabrujući članove Talijanske lige u borbi protiv raka, Papa je zatražio neka ih prati zagovor, kako je rekao, „velikog“ sv. Leopolda Bogdana Mandića, zaštitnika oboljelih od raka. No, dodao je Papa, sv. Leopold Mandić zaštitnik je i duhovnih tumora, jer je ispovijedao i praštao sve. Ističući njegovo milosrđe, Papa je kazao kako su i danas potrebni takvi svećenici.

Označeno u