Potrebno je pitati se kako biti velikodušniji prema siromašnima, pa i u malim stvarima – potaknuo je papa Franjo jutros na misi u Domu svete Marte i upozorio – neprijatelj velikodušnosti je kozumizam koji se očituje u kupovanju stvari više nego što nam je potrebno. Darežljivost naprotiv širi srce i vodi prema velikodušnosti. Isus često u evanđelju ukazuje na razlike između bogatih i siromašnih; dosta je prisjetiti se bogataša i Lazara, te bogatog mladića. Te su razlike razlog zašto Gospodin kaže: Teško će bogataš ući u kraljevstvo nebesko.
Netko bi mogao Krista proglasiti komunistom; no, kada je Gospodin govorio te stvari, znao je da se iza bogatstava uvijek nalazi zli duh, gospodar svijeta. Zato je jednom rekao: Ne možete služiti dvojici gospodara; Bogu i bogatstvu – citirao je Papa i primijetio – Pa i evanđelje današnje liturgije (Lk 21,1-4) ističe suprotnost između bogatih koji su bacali svoje priloge u hramsku riznicu, i siromašne udovice koja je ubacila dva novčića.
Ti su bogataši bili drugačiji, nisu bili zli – rekao je Sveti Otac i nastavio – Išli su u hram i davali prilog. Radi se o drugačijoj suprotnosti. Gospodin nam ipak želi reći nešto drugo kada ističe da je udovica ubacila više od svih, jer je dala sve što je imala za život. Dala je sve jer je imala povjerenja u Boga i jer je Gospodin više od svega. Današnje je evanđelje poziv na velikodušnost.
Nasuprot statistikama o siromaštvu u svijetu, o djeci koja umiru od gladi, koja nemaju što jesti, nemaju lijekova, o velikom siromaštvu o kojem svaki dan govore televizija i novine, dobro je pitati se: Kako to možemo riješiti? To pitanje proizlazi iz naše brige da činimo dobro – rekao je papa Franjo i dodao – Osobi koja ima nešto novaca i pita se pomaže li ono malo što čini, poput udovice koja je dala dva novčića, treba odgovoriti da vrijedi.
To je poziv na velikodušnost koja je nešto što se čini svaki dan – rekao je Papa i potaknuo – Moramo misliti na to kako možemo biti velikodušniji prema siromašnima i potrebitima te pomoći još više. Netko će reći: Ali Oče, mi jedva dođemo do kraja mjeseca… No, nekoliko vam novčića ipak ostane? Zamislite, i time se može biti velikodušan. Zamislite i s malim stvarima. Ako na primjer uđemo u svoje sobe i u svoju garderobu; koliko pari cipela imamo? Možda ipak malo previše. Ako, na primjer, imate mnogo cipela, dajte polovicu. Koliko odjeće imamo koju ne koristimo ni jednom godišnje? To je način kako možemo biti velikodušni, dati ono što imamo, dijeliti s drugima.
Papa je zatim naveo primjer žene koju je poznavao, a koja je uvijek u trgovačkom centru kupovala za siromašne u vrijednosti od 10% od onoga što je potrošila za sebe; desetinu je davala siromašnima. Velikodušnošću možemo činiti čuda – rekao je Sveti Otac i naglasio – Današnje evanđelje nam pomaže razmotriti kako možemo biti velikodušniji. Velikodušnosti se suprotstavlja konzumizam koji se očituje u stalnom kupovanju stvari.
Konzumizam je bolest današnjice – rekao je papa Franjo i napomenuo – Ne kažem da to svi činimo. No, trošiti više nego što nam je potrebno, nedostatak skromnosti i štednje, neprijatelji su velikodušnosti. Materijalna velikodušnost znači misliti na siromašne; što mogu dati kako bi imali nešto za jesti i obući, a te stvari imaju za posljedicu proširenje srca koje vas vodi prema velikodušnosti.
Treba imati velikodušno srce u koje svi ulaze. Bogati koji su u hramu davali novac bili su dobri; udovica je bila sveta – primijetio je Papa i na kraju potaknuo – potrebno je ići putem velikodušnosti, počevši s pregledom kuće, to jest razmisliti o stvarima koje nam ne koriste, a mogle bi koristiti drugome, učiniti to radi malo skromnosti. Potrebno je moliti Gospodina da nas oslobodi zla konzumizma koji je toliko opasan i čini nas robovima i ovisnima o trošenju. To je psihička bolest. Molimo Gospodina za milost darežljivosti koja će nam raširiti srce i učiniti nas velikodušnima – zaključio je Sveti Otac.
