Uz nadbiskupa, dionici sjednice bili su umirovljeni zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, sisački biskup Vlado Košić, bjelovarsko-križevački biskup Vjekoslav Huzjak, varaždinski biskup Bože Radoš, križevački vladika Milan Stipić, umirovljeni križevački vladika Nikola Kekić te zagrebački pomoćni biskupi Ivan Šaško i Mijo Gorski.
Uvodeći u sjednicu nadbiskup Kutleša pozdravio je sve biskupe, ističući važnost zajedništva biskupa Metropolije, „jer je ono snažno očitovanje crkvenosti i odgovornosti za povjerene vjernike koju su njegovali i prenosili biskupi prije nas“. Zbog toga je zahvalio posebice kardinalu Bozaniću za njegovo dugogodišnje metropolitsko služenje, kao i drugim biskupima, među kojima je i na sjednici nazočni biskup Kekić.
Predstavljajući pojedine točke sjednice nadbiskup je o svakoj temi iznio pastoralna polazišta i nekoliko poticajnih misli.
Tako je glede postupaka razlučivanja i odlučivanja o potrebi egzorcizma naglasio duhovnu borbu u kojoj se ne smije previdjeti prisutnost Zloga, ali se treba još više oslanjati na pouzdanje u Gospodina i na djelovanje milosti, u svemu se držeći crkvenih smjernica, kako bi se pomoglo vjernicima i svima koji su uključeni u predviđeni proces oslobađanja.
Što se tiče točke o trajnome đakonatu, nadbiskup je pozornost usmjerio na obogaćivanje pastoralnoga djelovanja, na cjelovitu formaciju, na evangelizaciju i svjedočenje te osobito na skladno povezivanje obiteljskoga života i đakonske službe.
I treću temu koja se odnosi na obrednu raznolikost u Crkvi metropolit Kutleša vidi kao bogatu baštinu koju treba očuvati u posebnosti identiteta pazeći na usklađenost s crkvenim odredbama, a sve u duhu molitve i službi zajedništva.
Nakon nadbiskupova uvoda obrađene su glavne teme sjednice.
Najprije je razmotrena dosadašnja praksa utvrđivanja (ne)opravdanosti korištenja obredom egzorcizma, što je za Zagrebačku nadbiskupiju predstavio mons. Tomislav Subotičanec, a za Varaždinsku biskupiju vlč. Nikola Tomašević. Oni su opisali potrebne korake u nastojanju da se pomogne vjernicima, zatim ulogu pojedinih službenika u: susretima, razgovorima, duhovnome praćenju, prikupljanju dokumentacije, interdisciplinarnosti i u donošenju odluka. Pritom je posebno važna služba župnika i osjetljivost kojom vjernike treba saslušati, biti im bliz i upućivati ih u pojedinim duhovnim okolnostima. Biskupije Metropolije i dalje će surađivati i poboljšavati postojeći sustav, trajno pazeći da ne izostane primjerena skrb za bilo koju potrebu vjernika, od prepoznavanja tegoba, preko poučavanja i ohrabrivanja, do molitvenoga praćenja snagom Božjega Duha.
O formaciji trajnih đakona izvijestio je povjerenik za trajnu formaciju trajnih đakona Zagrebačke nadbiskupije vlč. Milan Dančuo. U programu formacije koja je u tijeku nalazi se devetnaest aspiranata (jedanaest za Zagrebačku nadbiskupiju, pet za Varaždinsku biskupiju, jedan za Sisačku biskupiju, jedan za Splitsko-makarsku nadbiskupiju i jedan za Zadarsku nadbiskupiju). Povjerenik je predstavio hodogram formacije u sedam tromjesečja, od kojih je prvo završilo, a cijela bi formacija trebala završiti do kraja 2026. godine. Biskupi su upoznati i s Programom (temama) formacije. Nakon izlaganja, razmotren je kalendarski ritam pojedinih slavlja u dotičnim etapama, kao i neka pojedinačna pastoralna pitanja.
Temu o dokumentu Dikasterija za Istočne Crkve: o podjeljivanju ovlasti biritualizma; o prelascima između Crkava (transitus ad aliam Ecclesiam sui iuris) i o prilagodbama obreda, kao uvod u raspravu o točkama važnim za Metropoliju, predstavio je mons. Šaško. Radi se o dokumentu koji pred sobom ima život Crkve u svim krajevima svijeta, ali postoje teme koje se izravno tiču i života u Metropoliji koja je svjesna svoga obrednoga bogatstva. Uslijedila je plodonosna razmjena iskustava i razmišljanja o tome dokumentu koji rješavanju određenih pitanja ponegdje pristupa na nov način te daje jasne odredbe i smjernice, ističući: važna polazišta u pastoralnim potrebama; očuvanje obrednoga identiteta i suradnju mjerodavnih ordinarija.
Osim na razradbu glavnih tema, biskupi Zagrebačke crkvene pokrajine pogled su usmjerili prema zajedničkim aktivnostima u sljedećim mjesecima.
Na kraju sjednice biskup Šaško kratko je izvijestio o hodočašću vjeroučitelja i vjeroučiteljica Zagrebačke metropolije u Rim (od 2. do 6. siječnja 2025.) u Jubilejskoj godini, pri čemu su pohodili i: Asiz, Montecassino i Orvieto. Biskup je ostalim biskupima prenio srdačnu zahvalu vjeroučitelja na potpori u organiziranju i sufinanciranju hodočašća, koje će zacijelo biti novi poticaj u njihovu služenju i radu koji je – kako im je na Trgu sv. Petra u svome pozdravu prigodom molitve ‘Anđeoskoga pozdravljenja’ 5. siječnja 2025. rekao papa Franjo – „važan za kulturni, duhovni i moralni odgoj novih naraštaja“.
