Na subotičkom portalu subotica.com objavljena je informacija da je policija 5. siječnja obavila uviđaj na tom mjestu, konstatirala oštećenje križa i predala dokumentaciju o tome nadležnom državnom odvjetništvu. Autor teksta na portalu zaključio je da „nema znakova nasiloga rušenja križa“, što mnogi od velikog broja poznavatelja ovog prostora osporavaju, među njima i obitelji i pojedini vjernici katolici koji su križ redovito posjećivali, održavali i obnavljali.
Križ se nalazi nedaleko granice s Mađarskom i posljednji put je obnovljen prije 16 godina. Prvi križ od kamena podigao je na tom mjestu Stanko Babijanović 1896. godine za molitvu i pobožnost brojnih čuvara stada domaćih životinja na ispaši, za što se ovaj kraj koristio na prijelazu stoljeća. Prvi put križ je obnovljen 1933. godine, kada je i dobio naziv “Čobanski križ“, a posljednji puta 2004. godine, na inicijativu i angažiranjem potomaka Paje Tumbasa, koji je 1933. bio među čobanima, tadašnjim obnavljačima ovoga sakralnoga znamenja.
Na ploču na postamentu su upisani podaci koji su mogli biti pročitani na vremenom znatno oštećenoj površini staroga kamenog križa, te godina nastanka – 1896. Sačuvan je i prenijet tekst: „Križ premjestili iz vode, obnovili i nazvali ga Čobanski križ 1933. čobani Tumbas Ivan, Tumbas Pajo, Kovač, Ivanković Franjo, Francišković Vince, Aradski Đura, Sudarević Vince“. „Naš djed Pajo Tumbas bio je među čobanima koji su 1933. premjestili i obnovili križ. Kako su nam naši pričali, nekadašnji križ je bio stotinjak metara dalje na samoj obali rječice Kireš, pa ga je voda poplavila. Čobani su ga premjestili malo dalje i to su obilježili na križu. Blagoslov križa bio je sredinom ili krajem kolovoza 1933. i pričalo se da je to bila velika svečanost kojoj je nazočilo mnogo ljudi“, kazala je za subotički tjednik „Hrvatska riječ“ svojevremeno dr. Kata Dulić o značenju tog mjesta za obitelj kojoj je pripadala.
Za sada nije jasno kako je došlo do rušenja križa, a nagađanja nekih od Subotičana i poznavatelja ovoga prostora, koji se nalazi van naseljenog dijela grada, da bi to mogla biti aktivnost migranata koji u ovom kraju u velikom broju pokušavaju ilegalno prijeći granicu Srbije i Mađarske, nisu potvrđena.