Izraelski projektil uništio katoličku crkvu u Libanonu

Crkva Melkitske grkokatoličke eparhije u Tiru, Libanon, pogođena je projektilom u izraelskim zračnim napadima na jug te zemlje 9. listopada, ubivši najmanje osmero ljudi.

 

Vijest o napadu na katoličku crkvu i ubojstvu nevinih objavio je britanski ogranak Papinske zaklade Pomoć Crkvi u nevolji (ACN), prenosi nedjelja.ba.

Lokalni izvori rekli su ACN-u da crkva, smještena u gradu Derdghaya, pruža utočište ljudima koji su raseljeni zbog sukoba. Svećenička kuća i trokatnica u kojoj su bili župni uredi također su potpuno uništeni drugim projektilom.

Apel za prekid vatre

Papa Franjo je na platformi X apelirao za mir na Bliskom istoku, rekavši da „sve nacije imaju pravo postojati u miru i sigurnosti: njihovi teritoriji ne smiju biti napadnuti, njihov suverenitet mora se poštivati ​​i jamčiti kroz dijalog i mir“.

U dodatnoj objavi od 11. listopada, Papa je rekao: „Potičem na trenutni prekid vatre na svim bojištima na Bliskom istoku, uključujući Libanon. Molimo zajedno za Libanonce, posebno za stanovnike juga koji su prisiljeni napustiti svoja sela, kako bi se što prije mogli vratiti i živjeti u miru.“

„Nećemo pokleknuti pred mržnjom“

Latinski patrijarh Jeruzalema, kardinal Pierbattista Pizzaballa, uputio je pismo papi Franji u kojem je prenio „najiskreniju zahvalnost“ katoličkih poglavara i svih vjernika Svete zemlje za njegovu blizinu i suosjećanje.

Pismo je objavljeno u izdanju L’Osservatore Romano od 11. listopada, a patrijarh je također primijetio da je Sveti Otac bio „jedini svjetski vođa“ koji je prepoznao „ljudsku patnju svih“ u regiji.

Kard. Pizzaballa je naveo kako Crkva odgovara „oružjem ljubavi“ na nepovjerenje koje se čini sve više i više širi među svim onima koji su uključeni u sukob.

„U ovom kontekstu duboko ukorijenjene mržnje postoji potreba za empatijom, za gestama i riječima ljubavi koje, čak i ako ne mijenjaju tijek događaja, donose utjehu“, rekao je patrijarh.

Kardinal je također bio izričit ustvrdivši da se ljudi ne smiju prepustiti logici zla i mržnje. „Nećemo se prepustiti događajima koji nas, čini se, razdvajaju; nego ćemo uvijek nastojati biti graditelji žedni mira i pravde“, istaknuo je.

Za patrijarha je od velike važnosti svjedočanstvo mnogih muškaraca i žena u Svetoj zemlji koji su, unatoč tomu što su čak i na osobnoj razini bili pogođeni nasiljem, imali hrabrosti oprostiti. Ovaj „mali ostatak“, nastavio je, mogao bi biti početna točka za ponovnu izgradnju odnosa i povjerenja koji su narušeni.

„Od ovog teškog trenutka, moramo naučiti naše odnose učiniti još jačim i iskrenijim u budućnosti, kako bismo izgradili autentične i ozbiljne kontekste mira i poštovanja“, rekao je patrijarh.