U ispitivanju javnog mnijenja što ga je za KNA proveo institut YouGov, 34 posto ispitanika izjasnilo se nasuprot tome protiv spominjanja Boga u ustavu.
Pozivanje na Boga najviše podupiru birači kršćansko-demokratskog CDU-a i liberalnog FDP-a. Istodobno, oko polovice birača Zelenih i Ljevice ga odbacuje.
Razlike o odnosu prema pozivanju na Boga u ustavu vidljive su i između stanovnika zapadne i istočne Njemačke. Dok 46 posto zapadnih Nijemaca podržava pozivanje na Boga u ustavu, taj udio među stanovnicima istočnog, bivšeg komunističkog dijela zemlje, iznosi 41 posto.
Podršku spominjanju Boga izrazio je i svaki drugi stanovnik Njemačke sa stranim korijenima, dok je među Nijemcima bez stranih korijena taj udio 44 posto.
Njemački ustav, koji je nakon Drugog svjetskog rata iz povijesnih razloga službeno nazvan „Temeljni zakon“, stupio je na snagu 23. svibnja 1949. godine. Prva rečenica njegove preambule glasi: „Svjestan svoje odgovornosti pred Bogom i ljudima, prožet voljom služiti svjetskom miru kao jednakopravni član u ujedinjenoj Europi, njemački narod temeljem svojih ustavotvornih ovlasti donio je ovaj Temeljni zakon“.
U online anketi provedenoj krajem travnja sudjelovale su 2.032 osobe.
