Uistinu je bila zanimljiva emisija Susret u kojoj se govorilo o glazbi i kako ona utječe na nas, utječe li uopće na naše stanje i ponašanje te što kažu znanstvena istraživanja.
Prof.Bevanda kaže kako je najbolja definicija glazbe koju je ikad čula je da je glazba ono u što se pretvaramo kada je slušamo, ističe kako su različiti doživljaji glazbe, no jedno je sigurno, a to je da se svaka glazba stvara s određenim ciljem i da ne postoji imunost odnosno da se ne možemo obraniti od tih ciljeva. U skladu s tim profesorica Bevanda ističe i primjere za crkvenu glazbu koja asocira na nebo, na nešto nestvarno, narodnu glazbu/cajke povezuje s nečim površnim, primitivnim, isprazna seksualnost, jednakokratnost. Gošća emisije Susret također kaže kako znanstvena istraživanja pokazuju da određenu glazbu doživljavamo na određenim dijelovima tijela. Tako kaže za operu doživljavamo u području glave jer ona asocira na nešto čisto, na nebo, za pop glazbu kaže kako je doživljavamo na poručuju pluća i kako ona u nama provocira neke emocije, dok latino glazba, turska glazba te folk se čuju u području donjeg dijela stomaka.
Profesorica Bevanda također govori o potrebi isticanja štetnosti na cd omotima psihodelične glazbe tj heavy metal i rap (techno) gdje je potrebo napisati kako izazivaju štetnost, poput natpisa na cigaretama. Ovdje ističe primjer mladih ljudi koji kad se nađu u razdoblju kada sami traži svoj identitet ili ukoliko se smatraju manje vrijednim ili nisu zadovoljni sa svojim identitetom kroz glazbu (psihodeličnu)dobiju lažnu snagu, u njima se javlja bunt i na taj način nadoknađuju svoj osjećaj manje vrijednosti. Za psihodeličnu glazbu kaže kako je puna agresivnosti, depresije, bunta te je i sam pokretač sotonizma Aleister Crowley obećao kako će preko glazbe dovesti u tamni duhovni svijet.
Sugovornica je kazala i kako je jedan rocker definirao turbofolk kao sagorijevanje naroda provociranjem niskih strasti i požuda. Ona ističe kako turbofolk, nas kao božanska bića koji jedini možemo osjetiti uzvišen osjećaj ljubavi, vodi na patologiju nestabilnosti i nesigurnosti, pokušava nas svesti na životinjsku razinu gdje je važno u spotovima pokazati muškarce s mišićavim tijelima te poslije njih ostaje samo poriv. Prof.Bevanda ističe kako će mnogi kazati kako slušaju ovu glazbu ali imaju dobre i kvalitetne veze ali da postoji nešto što se zovu nesvjesne poruku koje primamo u svojoj podsvijesti. Navodi, kako kroz ove pjesme dobivamo u podsvijesti informaciju da se u stvarnosti događaju preljubi, nevjere, tuge, ostavljanja i sl.. i da kroz podsvijest dobivamo dozvolu za takve stvari, da se to napravi time se isključuje razum. Profesorica Bevanda je kazala i kako postoje neke dobre stvari u turbofolku i da neke pjesme uistinu u sebi nose i biblijske poruke ali da se mora biti jako oprezan.
U emisiji Susret razgovaralo se i o utjecaju glazbe na Duh, gdje je gošća istaknula kako je kralj Šaul imao duhovne napade od Zloduha ali kad bi David svirao svoje pjesma (Psalme), on bi odlazio od njega.
U ovoj emisiji govorilo se i o glazbi na vjenčanjima, o tekstovima pjesma i skrivenim sadržajima u njima, o pjesmi "Hotel California", o pjesmi "Tek je 12 sat" i mnogim drugim stvarima koji će svakako pomoći u prosudbi koju glazbu slušati.
Cijelu emisiju Susret, u kojoj je gostovala prof. glazbene kulture Slavica Bevanda možete poslušati u nastavku:
