Pandemija pod povećalom!' bila je tema večerašnje emisije 'Izdvojeno' u kojoj su gostovali: prof. dr. sc. Alemka Markotić, ravnateljica Klinike za infektivne bolesti 'Dr. Fran Mihaljević', Zagreb, i članica Nacionalnog stožera za borbu protiv COVID-19; prof. dr. sc. mons. Vladimir Dugalić, tajnik Komisije 'Iustitia et pax' HBK-a, i mr. sc. vlč. Robert Šreter, teolog; dr. sc. mons. Želimir Puljić, predsjednik HBK-a i zadarski nadbiskup; prof. dr. sc. Aleksandra Korać Graovac s Katedre obiteljskog prava Pravnog fakulteta u Zagrebu te Krešimir Planinić, odvjetnik.
Alemka Markotić kazala je da je jasno da su ljudi zbunjeni zbog mnoštva informacija iz raznih izvora, te bi bilo dobro da svatko vjeruje onomu tko je u određenom području veći stručnjak.
– Službeno odobrena cjepiva ispitana su brzim načinom. U ovoj situaciji dogodilo se da se cijela znanstvena organizacija ujedinila oko ove situacije kako bi se ona što prije riješila. Dakako, ne može se cjepivo pustiti a da se ne ispita na ljudima – naglasila je Markotić.
Objasnila je da klasično odobravanje ispitivanja cjepiva traje nekoliko godina. U godinu dana cijepilo se više od tri milijarde ljudi, a slijedeći tu logiku, nikad se nije dogodilo da je jedno cjepivo ispitano na tolikom broju ljudi.
Naglasila je također da se, unatoč visokom postotku cijepljenja, u Izraelu naglo pojavio veliki broj oboljelih, te je tako započeo četvrti val epidemije. Pokazali su da već nakon 4 – 5 mjeseci pada zaštita od virusa. Potom su započeli s trećom dozom koja ipak jest potrebna.
Mons. Dugalić zaključio je da možda nikad u povijesti nismo imali ovako složenu situaciju gdje su se sukobili i prava i vrijednosti.
– Činjenica jest da ta cjepiva imaju moralne dvojbe. Rekli su da jedan vjernik može primiti to cjepivo jer se radi o nepasivnoj i materijalno udaljenoj odgovornosti. Manje je zlo zaštititi se i pomoći zdravlju nego odbiti ono što imamo na raspolaganju. To znači da farmaceutske tvrtke moraju tražiti moralno prihvatljiva cjepiva i lijekove koji neće izazivati ovakve moralne dvojbe i, s druge strane, ovakvo cijepljenje mora biti dobrovoljno – istaknuo je.
Napomenuo je da je druga strana ove situacije da kao dio zajednice imamo odgovornost prema drugomu. Istaknuo je da je – pomiriti dobrovoljnost kao načelo vlastite savjesti i obvezu države da štiti zdravlje pojedinca – pravo pitanje.
Vlč. Robert Šreter smatra da su stvari vrlo ozbiljne, ali trebaju se promatrati sveobuhvatno.
– Bolest se pojavila pod čudnim okolnostima. Nije jednostavno o ovome govoriti jednoznačno. Silni su pritisci na ljude u razdoblju od dvije godine. Nažalost, samo je jedna strana zastupljena u medijima. Nažalost, svatko tko misli drukčije, nema pravo izjavljivanja suprotnog. Dakako da u jednu ruku živimo od znanosti, ali ona nije apsolutna kao što je apsolutan Bog. Ne može se znanosti dati apsolutni prioritet, jer mnogo je puta znanost svoja saznanja iskoristila za nešto što je u svojoj srži zlo. Zato sve treba kritički ispitati i sagledati – naglasio je vlč. Šreter.
Istaknuo je da je nepošteno govoriti o pandemiji necijepljenih. Jasno da je mnogo nepoznanica i nejasnoća, ali nema smisla divinizirati ono što sada nije u potpunosti sigurno.
U emisiju se uključio i Krešimir Planinić, pravnik, te je izjavio da je poslodavcima i radnicima potrebno omogućiti pravo izbora. Radnicima ne preporučuje izabrati mogućnost da se uopće ne testiraju.
Gošća emisije bila je i prof. dr. sc. Aleksandra Korać Graovac, koja je kazala da se na neki način ograničavaju aspekti društvenog života s razloga imunizacije pacijenata.
– Mora postojati određena kontrola prilikom odobravanja cjepiva. HZZO je dao preporuke cijepljenja djece protiv COVID-19. Zabrinjavajuće je da se radi o cjepivima od kojih se uklanja odgovornost za posljedice primanja tih cjepiva – naglasila je.
Mons. Želimir Puljić jasno je rekao da doživljavamo dinamičnu stvarnost, ali Crkvi je prvenstvena briga i zadaća povjerene duše hraniti molitvom i svetim sakramentima. Zaključuje sa sv. Pavlom koji nam poručuje da u nadi budemo radosni, u nevolji strpljivi, a u molitvi postojani. U raznolikosti treba vladati sloboda i poštovanje tuđe savjesti.
– Ako u svemu tome bude ljubav i poštovanje, ne bojim se budućnosti – zaključio je mons. Puljić.
