Sveti Augustin, kojega se u Crkvi danas spominjemo, osim unutarnjega samoispitivanja i traženja Boga kroz razum i vjeru, također nas uči tumačiti povijest u svjetlu providnosti.
Crkvene se oce s pravom opisuje svetcima koji su, snagom vjere, dubinom i bogatstvom naučavanja, u prvim stoljećima Crkvu obnovili i ojačali – napisao je Ivan Pavao II. u apostolskom pismu 'Patres Ecclesiae'.
Među crkvenim je ocima i sveti Augustin, hiponski biskup, koji je svojom pastoralnom službom i svojim djelima uvelike pridonio razvoju kršćanskoga nauka.Sveti Augustin svojim nas životnim iskustvom poučava ići putom nutrine, kako bismo pronašli Boga i Njegovu riječ razumjeli vjerom i razumom, ali svojim spisima on također odgovara na velika čovjekova pitanja o životu, o dobru i zlu, o povijesti, prenosi Laudato.
Brojne su propovijedi u kojima sveti Augustin govori o aktualnim temama, prekorava svoje vjernike zbog poganskih običaja, pomaže im tumačiti stvarnost u svjetlu Evanđelja.
Kao pastir, 35 je godina vodio svoju biskupiju u kršćanskom pravovjerju, te morao rješavati građanske razmirice s kojima su mu dolazili građani Hipona.
To ga je još više približavalo njegovu narodu; obraćali su mu se, naime, i pogani i kršćani. Zbog toga se bavio konkretnim problemima, te malo-pomalo suočavao se s herezama i teološkim pitanjima, dok su njegove propovijedi oduševljavale narod, toliko da su ga ljudi mogli slušati i po nekoliko sati.
