Želimo izreći svoju zahvalnost, Bogu, Njegovoj i našoj majci Mariji – Čudotvornoj Gospi Sinjskoj i nadasve svim ljudima koji su se istakli u pravednoj ali i neravnopravnoj borbi protiv opasnog i štetnog projekta termoelektrane Peruća", kazao je fra Joško Kodžoman, provincijal Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja, predvodeći u nedjelju 17. prosinca u samostanu Gospe Sinjske misu zahvalnicu za dobar ishod dosadašnjih nastojanja oko očuvanja prirodnih bogatstava Cetinskoga kraja, posebno vode i okoliša.
U propovijedi je istaknuo da su „zagovaratelji toga štetnog projekta pokazali svoju moć najviše kroz posvemašnju kontrolu prevladavajućih medija. Teško je bilo podnositi šutnju onih koji bi trebali izvještavati o događanjima i stvarima koje su nam u životu važne a oni su nas svjesno po diktatu zaobilazili i ignorirali. Teško je živjeti s osjećajem da smo nevažni i da do našega mišljenja malo tko drži."
Provincijal Kodžoman usporedio je bitku za Peruću s nekadašnjom bitkom s Turcima za Sinj i Cetinsku krajinu, naglasivši da je i tada tom stanovništvu „zaprijetio višestruko nadmoćniji neprijatelj, ali je naš čovjek, usprkos svemu, ostao čvrst, ustrajan, odolio je svim navalama i sačuvao svoju zemlju od stranog osvajača. Naša posljednja kušnja vrlo je slična onoj iz 1715. godine. Za onu kažemo da je povijesna, budite sigurni da je i ovo čemu smo zadnju godina dana svjedočili, povijest. Budućnost će o tome najbolje moći izreći svoj sud. Mali se čovjek našao na putu moćnom lobiju. Usudio se usprotiviti novovjekim sultanima. David se suočio s Golijataom! Iako je pred sobom imao snažnijeg protivnika, David je ostao na nogama. Krijepila ga je vjera u sebe, u Boga i njegovu Gospu a nadasve uvjerenje da se bori za pravednu stvar." Provincijal je zahvalio skupini hrabrih ljudi koji su okupljeni pred zgradom Ministarstva za zaštitu okoliša i energetike u Zagrebu javno posvjedočili svoju vjeru u Boga i Gospu.
„Iščekujući konačno Rješenje resornog Ministarstva u svezi TE Peruća, za koje vjerujemo da će biti u skladu s preporukom i ocjenom Stručnog povjerenstva, preostaje nam izvući iz svega bitne poruke: jedna od njih je i ta da nitko ne može pobijediti narod i snagu ljudskog zajedništva. Da su svi ostali šutjeti, taj bi sporni projekt nesmetano išao svojim putem dalje prema konačnoj realizaciji. Valjalo bi nam svima živjeti s nesagledivim negativnim posljedicama, prije svega po zdravlje i život ljudi, usprkos svim protivnim uvjeravanjima. Mi bismo pali na generacijskom i na moralnom ispitu jer nismo djelovali u skladu s našim temeljnim ljudskim i civilizacijskim dužnostima da štitimo život u svim njegovim oblicima, prirodu u njezinoj čistoći i raznovrsnosti, najveća bogatstva ovoga kraja, plodnu zemlju i čistu vodu, prepustili bismo u nezahvalne i nedostojne ruke. Ovako, opasnost je otklonjena, naša će Cetina i nadalje teći, čista i prozirna, naša će plodna zemlja i nadalje strpljivo čekati da je zasijemo zdravim sjemenom jer grijeh ju je gledati tako zapuštenu. Opasnost kojoj smo bili izloženi, sada je nadamo se iza nas, ali ona nam je svima u isto vrijeme otvorila oči da se u životu uvijek treba borit", naglasio je provincijal Kodžoman.
Na kraju propovijedi pozvao je sve da čuvaju prirodu čistom ali i da se bore za povećanje dostojanstva „onih koji rade, boriti se za pravednije i veće plaće. Želimo prekinuti moderno ropstvo koje često vlada u poslovnim odnosima, želimo slobodnu nedjelju, kako bi naše obitelji mogle bar jednom u tjednu biti na okupu, želimo dostojanstvo čovjeka koji uvijek imao pravo na izbor. Želimo jednaka prava za naše radnike kakva imaju i radnici drugdje u svijetu. Bez snage ljudskog zajedništva, budite sigurni da te ciljeve nećemo nikada ostvariti. Budemo li skupa, kao i u ovom posljednjem slučaju, nijedan cilj neće biti nedostižan, nijedno pravedno traženje neće ostati neispunjeno."
Nazočnima se obratio i gvardijan samostana fra Petar Klapež, kazavši da je naša „kršćanska i civilizacijska dužnost štititi ljudski život a s njim i prirodna bogatstva, koja su osnovna pretpostavka zdravog života, te ih u što čišćem obliku predati budućim naraštajima. Ljubav prema rodnom kraju, duboka i prisna povezanost ljudi Cetinskog kraja s bogomdanom prirodom, do sada se najbolje manifestirala kroz građansku inicijativu 'Ne daj se, Cetino!', što zaslužuje svaku pohvalu i zahvalu. Ujedinjen u legitimnoj borbi oko zaštite i očuvanja svojih prirodnih bogatstava, predvođen hrabrim pojedincima, narod Cetinskog kraja, potpomognut tisućama svjesnih i dobronamjernih sugrađana iz cijele Republike Hrvatske, uspio se othrvati prijetećoj opasnosti koju je predstavljala moguća izgradnja KKPE Peruća." | IKA
