Biskup Jean-Marc Micas iz Tarbesa i Lurda nazvao je tu odluku „drugim korakom“ nakon svoje početne odluke u srpnju 2024. da se mozaici više ne osvjetljavaju noću i tijekom procesija.
„Znate moje mišljenje o prisutnosti tih mozaika na vratima bazilike. Zajedno sa svojim suradnicima smatrao sam da treba poduzeti novi simbolični korak kako bi se olakšao ulazak u baziliku svima onima koji danas ne mogu prijeći taj prag“, rekao je Micas u objavi na internetu s poznatog marijanskog svetišta.
Mozaici navodnog seksualnog zlostavljača Rupnika, koji je pod istragom i čeka suđenje pri Vatikanskom dikasteriju za nauk vjere, dodani su neogotičkom pročelju donje lurdske bazilike 2008. godine.
Za Jubilej nade 2025. Micas je proglasio Svetište Naše Gospe Lurdske jednim od dva mjesta u biskupiji gdje hodočasnici mogu dobiti jubilejski potpuni oprost. Istaknuo je da „prolazak kroz ulazna vrata bazilike mora biti simboličan trenutak“ te napomenuo da je treći petak korizme, 28. ožujka, ujedno i Memorijalni dan molitve za žrtve seksualnog zlostavljanja počinjenog u Crkvi u Francuskoj, javlja CNA.
Nakon što je u svibnju 2023. formirao posebnu komisiju, Micas je u srpnju 2024. objavio da je, kao „prvi korak“, odlučio da se mozaici više neće osvjetljavati noću tijekom svetišne večernje procesije sa svijećama i krunicom. Rekao je da je njegovo osobno mišljenje kako bi umjetničke instalacije trebale biti potpuno uklonjene, no da je još prerano za konačnu odluku.
Što se tiče daljnjih koraka svetišta u vezi s Rupnikovim djelima, Micas je 31. ožujka izjavio da komisija nastavlja s radom „kako bi se napredovalo smireno, umjesto pod pritiskom različitih izvora“.
„Radimo dugoročno, za žrtve, za Crkvu, za Lurd i njegovo poslanje svima“, dodao je.
Rupnik, svećenik i umjetnik, optužen je za duhovno, psihološko i seksualno zlostavljanje redovnica. Isključen je iz Družbe Isusove u lipnju 2023. Trenutno se suočava s kanonskim suđenjem zbog optužbi da je zlostavljao desetke redovnica, uključujući i neke u kontekstu stvaranja svoje umjetnosti.
Svećenikova plodna umjetnička karijera postala je problem za mnoga svetišta i katoličke crkve diljem Europe i Sjeverne Amerike. Rupnikov je atelje bio uključen u projekte za više od 200 liturgijskih prostora diljem svijeta, uključujući Fatimu, Vatikan, svetište Ivana Pavla II. u Washingtonu, D.C., i grob sv. Padra Pija.
