Vrline i zasluge apostolskih prvaka, njihov rad među Božjim narodom i njihovo svjedočanstvo koje su dali prolijevajući svoju krv za Gospodina, privukli su štovanje brojnih vjernika odmah nakon njihove smrti. Naime, kada su sv. Petar i Pavao došli u Rim naviještati Krista bili su uhićeni. Petar je bio razapet, a Pavao – budući da je bio rimski građanin – nije smio biti podvrgnut za Rimljane sramotnoj kazni umiranja na križu, već mu je prema Rimskom zakonu odrubljena glava mačem.
Velebnu baziliku svetoga Petra dao je sagraditi car Konstantin na vatikanskom brežuljku gdje je apostol Petar podnio mučeničku smrt na križu. Car Konstantin sagradio je i baziliku svetoga Pavla na Ostijskoj cesti gdje je ubijen taj, kako ga nazivaju, apostol naroda. Papa Silvestar I. posvetio je baziliku sv. Petra na današnji dan 326. godine, a baziliku sv. Pavla posvetio je papa Siricije između 384. i 399. godine.
Divne su bazilike nad grobovima apostolskih prvaka, bazilike od kojih zastaje dah, a svaki dolazak na njihov grob potvrda su i ispovijedanje naše vjere. Baziliku svetoga Petra smatraju jedinstvenom crkvom u kršćanskom svijetu. Brojni znameniti umjetnici Italije, bili su uključeni u njezinu izgradnju od 1506. do 1626. godine. Danas je zbog vjerske i povijesne važnosti vezane uz papinstvo, umjetnike i arhitekte značajno hodočasničko, ali i turističko središte. Jedan zapis na tlu srednje lađe navodi koliko je čitava građevina dugačka 194 m (vanjska duljina iznosi, zajedno s trijemom, više od 211 metara), a svod je visok 44 metra. Crkveni prostor zauzima površinu od 15.160 m², kupola je do vrha križa visoka 133 m, a nose je četiri pilastra nosača, svaki obujma od 71 metra.
Ispod jednog od stubova kupole nalazi se ulaz u Vatikansku kriptu u kojoj se nalaze ostaci stare Konstantinove bazilike i grobnice dvadesetak pontifikanata, među kojima su Pio XII,, Ivan XXIII., Pavao VI., Ivan Pavao I. te grob sv. Ivana Pavla II.
Iskapanja ispod Konfesije donijela su važno otkriće koje je papa Pavao VI. objavio 26. lipnja 1968. godine: „Relikvije sv. Petra su identificirane na način koji možemo smatrati uvjerljivim.“ Bazilika sv. Pavla izvan zidina, posebno je dojmljiva. Unutrašnjost te petorobrodne bazilike doima se veličanstveno s beskonačnim redovima stupova između kojih dopire svjetlost s dvostrukog reda prozora od albatrasa. Strop je u renesansnom stilu ukrašen bijelim i zlatnim bojama, a pod je od reflektirajućeg mramora. Mozaik na slavoluku je u 5. st. dala izraditi carica Gala Placidija.
Između prozora i stupova nalazi se dugi red mozaičnih medaljona s portretima papa. Ispod papinskog oltara, u konfesiji Arca Marmorea čuvaju se relikvije sv. Pavla.
