Dok je 2023. broj otetih svećenika i redovnika bio 33, prošle su godine razbojnici oteli ukupno 38 svećenika, redovnika i redovnica. Zaklada papinskoga prava Pomoć Crkvi u nevolji (ACN) je zabilježio slučajeve ubojstava, otmica ili zatočenja iz motiva povezanih s progonima, ali i onih koji su služili na teškim ili opasnim mjestima, kao svjedočanstvo njihova predanja Bogu.
Porast broja otmica
Popis broja otmica u 2024. predvodi Haiti, gdje je opći kolaps nacionalne sigurnosti uzrokovao otmicu 18 svećenika i redovnika, za razliku od dvije otmice 2023.
Nigerija je i dalje jedna od najopasnijih zemalja za svećenike i redovnike. Međutim, situacija se donekle popravila, s 12 prijavljenih otmica u 2024., što je niža brojka od one 2023. Srećom, sve žrtve otete u obje zemlje konačno su oslobođene.
Biskup Salvador Rangel Mendoza iz Meksika također je otet, a zatim su ga kriminalci ostavili u bolnici, gdje se oporavio.
Na popisu je i mladi sjemeništarac kojeg je vojska otela u Demokratskoj Republici Kongo. Pušten je iste noći nakon oštrog prosvjeda crkvenih vlasti. Pukovnik odgovoran za otmicu izbačen je iz Oružanih snaga i osuđen na 20 godina zatvora.
Bila su dva slučaja otmice časnih sestara 2024.: jedna u Kolumbiji, opljačkana i seksualno napadnuta, koja je, srećom, preživjela muku. Također u Malaviju, redovnica je fizički i verbalno maltretirana prije nego što je puštena.
Još četiri svećenika oteta su prethodnih godina i do danas nisu pušteni niti proglašeni mrtvima. To su: vlč. John Bako Shekwolo (2019.), vlč. Joseph Igweagu (2022.), vlč. Christopher Ogide (2022.), svi Nigerijci. Vlč. Joël Yougbaré iz Burkine Faso otet je 2019. i od tada se o njemu ništa nije čulo.
Ubijeno 13 svećenika
Trinaest svećenika ubijeno je 2024.
U Meksiku, koji posljednjih godina bilježi veliki broj ubijenih svećenika, vlč. Marcela Péreza usmrtili su navodni članovi bande. Čini se da je namjera bila pokušaj ušutkavanja njegova aktivizma u korist prava domorodaca.
Dva su svećenika ubijena u Južnoj Africi prije nešto više od mjesec dana: vlč. Williama Bandu iz Zambije ubio je čovjek koji ga je čekao u crkvi. Vlč. Paul Tatu Mothobi ubijen je nakon što je svjedočio ubojstvu. Ubojica je prisilio vlč. Paula da uđe u automobil, a zatim mu je pucao u glavu, naizgled kako bi osigurao da nema svjedoka.
Također jedan svećenik ubijen je 2024. u Španjolskoj. Franjevca Juana Antonia Llorentea Espína usmrtio je muškarac koji je napao samostan vičući da želi pobiti sve svećenike, te ranio nekoliko drugih prije nego što je pobjegao s mjesta.
Vlč. Robert Hoeffner i njegova sestra ubijeni su u svom domu u Sjedinjenim Državama. Krivac je ukrao svećenikov automobil, a zatim ubio njegova djeda i policajca prije nego što su ga eliminirale Snage reda.
Iako nisu na popisu, zaslužuju biti spomenuti: dvojica kateheta u Burkini Faso i navjestitelj Riječi koji je ustrijeljen ispred crkve u Hondurasu.
I dalje zabrinjavajući podatci
U 2024. uhićeno je manje katoličkih svećenika i redovnika, no brojka je i dalje zabrinjavajuća. Postoje ozbiljni problemi u pogledu vjerskih sloboda i nedostatka pravne podrške žrtvama u velikim područjima svijeta. Prema podacima koje je prikupio ACN, najmanje 71 svećenik i redovnik pritvoren je zbog svoje vjere ili puke činjenice da su obavljali svoju vjersku misiju tijekom 2024. Broj uključuje one koji su uhićeni prije 2024. i ostali su u pritvoru u nekom trenutku te godine. Za potrebe ove registracije, ACN uključuje samo one čija se pritvaranja mogu smatrati nepravilnim ili imaju vjersku motivaciju ili zlouporabu ovlasti, a ne pritvorene osobe za koje se sumnja da su počinili uobičajena kaznena djela.
Nikaragva, u Srednjoj Americi, ponovno je na čelu popisa zemalja u kojima su uhićeni katolički svećenici i redovnici. Od siječnja 2024. privedena su ukupno 24 katolička svećenika. Međutim, ako se uključi 19 svećenika i redovnika, koji su bili uhićeni prethodnih godina i koji su ostali u pritvoru u neko vrijeme 2024., broj se penje na 44, što je nešto manje u odnosu na 47 uhićenih 2023. Među njima je biskup Rolando Álvarez, pritvoren 2022. i pušten 2024. ACN ne uključuje brojne laike koje je također uhitio režim zbog njihove suradnje s Crkvom. Nekoliko ih je i dalje u zatvoru, poput Lesbie Gutiérrez, upraviteljice Caritasa u Biskupiji Matagalpa, i Carmen Maria Sáenz, pravne savjetnice iste biskupije. Prema lokalnim izvorima, njihovim je obiteljima uskraćeno pravo da ih posjećuju. Štoviše, nikaragvanski režim čini sve što može kako bi redovnice napustile zemlju.
Vjerski progon u Aziji
Sljedeća zemlja s najvećim brojem uhićenih svećenika je Kina, s devet slučajeva poznatih javnosti, od kojih su četiri privedena 2024. Jedan je naknadno pušten iste godine. Petorica preostalih već su ranije bili lišeni slobode iz vjerskih motiva i godinama su bili u zatvoru, kućnom pritvoru ili strogom nadzoru, u jednom slučaju od 1997. Treba napomenuti kako je, s obzirom na političku stvarnost u Kini, vjerojatno da su mnogi svećenici podložni ograničenjima slobode kretanja.
Bjelorusija se također nosi s vrlo teškom situacijom – jer ima sedam svećenika uhićenih od 2024. Od njih sedam, trojica su pritvorena 2023., od kojih je jedan i dalje u zatvoru i nedavno je osuđen na 11 godina zbog „izdaje“. Ostala četvorica uhićena su 2024.; trojica su puštena.
Ostali slučajevi pritvaranja iz vjerskih motiva uključuju dva svećenika i časnu sestru uhićene u Indiji. Sve je veći pritisak na katolike i druge vjerske manjine u zemlji kojom trenutno dominiraju hinduistički nacionalisti. Drugim članovima Crkve prijetilo se pritvorom u Indiji, ali su to uspjeli izbjeći traženjem i dobivanjem prijevremene jamčevine. Njihovi slučajevi se i dalje istražuju.
Na popisu su i dvojica ukrajinskih grkokatoličkih svećenika koje su ruske snage uhitile 2022. i oslobodile u lipnju 2024. U nekim slučajevima motivi optužbi ili otmica još uvijek su nepoznati ili se ne zna jesu li doista motivirani vjerskom diskriminacijom.
Vlč. Aurélien Mukangwa iz Demokratske Republike Kongo uhićen je iz nepoznatih motiva u zračnoj luci, ali je pušten nakon prosvjeda.
