Kao i prethodnih godina, najnoviji rezultati – objavljeni u priopćenju Američke biskupske konferencije 21. travnja – dolaze uoči Svjetskog dana molitve za zvanja, koji se slavi na četvrtu uskrsnu nedjelju (26. travnja), poznatu i kao Nedjelja Dobroga Pastira u latinskoj Crkvi. Evanđeoski ulomak (Iv 10,1–10) ističe ulogu Isusa kao Dobroga Pastira.
Ovo je 10 glavnih zaključaka:
1. Šesnaest godina prosječna je dob kada se počinje razmišljati o svećeničkom pozivu
Otprilike polovica ispitanika izjavila je da je prvi put razmišljala o svećeništvu između 3. i 16. godine, dok je druga polovica to učinila između 16. i 51. godine, uz prosjek od 16 godina.
Ta je dob nešto viša kod kandidata za redovništvo, koji su u prosjeku imali 18 godina kada su prvi put razmišljali o pozivu. Polovica te skupine bila je između 3. i 19. godine, a druga polovica između 19. i 39. godine.
Više od trećine (39 %) kandidata prvi je put razmišljalo o svećeništvu još u osnovnoj školi, između 6. i 13. godine.
2. Mlađi svećenici većinom će imati nešto više od 30 godina u trenutku ređenja
Prosječna dob ovogodišnjih kandidata pri ređenju iznosi 33 godine: polovica ima između 26 i 31 godine, a druga polovica između 31 i 75 godina.
Gotovo polovica (49 %) ovogodišnjih ređenika ima 30 ili manje godina, dok ih je 38 % između 31 i 40 godina. Ova skupina čini 59 % redovničkih kandidata, nasuprot 33 % biskupijskih, što CARA opisuje kao statistički značajnu razliku.
Većina ispitanika (62 %) izjasnila se kao bijelci, 17 % kao Hispanoamerikanci ili Latinoamerikanci, 11 % kao Azijci ili Pacifički otočani, 5 % kao crnci ili Afroamerikanci, a 2 % navelo je drugu etničku pripadnost.
3. Više od 25 % ovogodišnjih kandidata rođeno je izvan SAD-a
Više od četvrtine kandidata rođeno je izvan SAD-a. Među ispitanicima, 26 % navelo je da nisu rođeni u SAD-u, a najčešće zemlje podrijetla su Vijetnam (5 %), Meksiko (3 %) i Kolumbija (2 %). CARA ističe da kandidati dolaze iz 30 različitih zemalja.
Euharistijsko klanjanje, krunica i molitvene/biblijske skupine prednjače među praksama prije ulaska u sjemenište
Većina ispitanika (81 %) izjavila je da provodi vrijeme u molitvi pred Presvetim. Biskupijski bogoslovi nešto češće spominju euharistijsko klanjanje (83 %) nego redovnički (75 %), ali je ta praksa većinska u obje skupine.
Slijedi krunica (79 % ukupno), s 81 % biskupijskih i 70 % redovničkih kandidata.
Nešto više od polovice (52 %) spomenulo je molitvene skupine i proučavanje Biblije, pri čemu su redovnici (59 %) skloniji toj praksi nego biskupijski kandidati (50 %).
Važnu ulogu imaju i lectio divina (48 %), duhovne obnove u srednjoj školi (44 %) i na fakultetu (29 %).
4.Većina ovogodišnjih kandidata bila je ministrantima prije ulaska u sjemenište
Većina (79 %) izjavila je da su bili ministranti prije ulaska u sjemenište (81 % biskupijskih i 72 % redovničkih).
Sudjelovali su i kao čitači (49 %), izvanredni djelitelji pričesti (35 %), pastoralni suradnici za mlade ili studente (34 %) te katehete (32 %).
5. Barem ih je jedna osoba potaknula na razmišljanje o svećeništvu – najčešće župnik
Gotovo svi (92 %) naveli su da ih je barem jedna osoba ohrabrila da razmisle o svećeništvu. U 70 % slučajeva to je bio župnik, zatim prijatelj (49 %), majka (46 %), župljanin (44 %) i otac (37 %).
Manje od polovice (41 %) bilo je odvraćano od ulaska u sjemenište, najčešće od drugih članova obitelji (22 %), prijatelja ili kolega (17 %) te majke ili oca (po 12 %).
7. Većina novih svećenika dolazi iz katoličkih obitelji s oba roditelja i više djece te je krštena u djetinjstvu
Ukupno 93 % ispitanika kršteno je kao katolici u djetinjstvu (94 % biskupijskih i 89 % redovničkih). Kod redovničkih kandidata veći je udio onih koji su kasnije prešli na katoličanstvo (11 %).
Većina (86 %) navela je da su oba roditelja katolici. CARA procjenjuje da bi, nastavi li se trend, taj udio mogao dosegnuti 88 % do 2031.
Gotovo svi (97 %) odgajani su od barem jednog biološkog roditelja, a 88 % u braku s oba roditelja koji žive zajedno.
Mladi svećenici najčešće imaju troje braće i sestara, a većina (37 %) nalazi se negdje u sredini po redoslijedu rođenja; samo 5 % jedinci su.
8. Nisu svi pohađali katoličke škole, ali više od 60 % sudjelovalo je u župnoj vjeronaučnoj pouci
Ukupno 45 % kandidata pohađalo je katoličku osnovnu školu, 38 % srednju, a 34 % fakultet. Dodatnih 11 % školovalo se kod kuće.
Većina (63 %) sudjelovala je u župnom vjeronauku, pri čemu su biskupijski bogoslovi (66 %) zastupljeniji od redovničkih (51 %).
Više od polovice završilo je fakultet i radilo puno radno vrijeme prije ulaska u sjemenište
Tri od pet ispitanika (61 %) stekla su diplomu prije ulaska u sjemenište. Najčešća područja studija su filozofija, teologija, inženjerstvo, poslovna administracija, prirodne znanosti i matematika.
Ukupno 64 % imalo je iskustvo rada s punim radnim vremenom, najčešće u pastoralnom radu (18 %), obrazovanju (17 %), poslovanju (15 %) te prodaji i korisničkoj podršci (12 %).
9. Studentski dug bio je problem za neke, ali ne za većinu pri ulasku u sjemenište
Većina (79 %) nije imala dugove za obrazovanje pri ulasku u sjemenište. Oni koji jesu imali dug, u prosjeku su dugovali nešto više od 33.000 dolara.
U trenutku ređenja prosječni dug iznosio je nešto više od 22.000 dolara. Najveću pomoć u otplati pružali su članovi obitelji (65 %), zatim redovničke zajednice (29 %), društvo Labouré (19 %), Vitezovi Kolumba (16 %), župe (10 %) te prijatelji ili kolege (10 %).
Izvor: muzevnibudite.com
