U kanti za smeće pronašli relikviju pape iz prvog stoljeća

Relikvija svetog Klementa I., tek četvrtog pape koji je zasjeo na čelo Katoličke Crkve, pronađena je u kanti za smeće u Londonu.

Vijest je na vlastitim stranicama objavila tvrtka za zbrinjavanje otpada Envirowest, čiji su je radnici i pronašli.

Relikvija se sastoji od fragmenta kosti pohranjenog u crveno-zlatnoj kutiji, zapečaćenoj voskom, a pronađena je prilikom redovitog prikupljanja otpada u centralnom Londonu prošle godine.

Uprava tvrtke uputila je prije osam dana poziv zainteresiranoj javnosti da pomognu u pronalasku prigodnog mjesta za pohranu relikvije.

„Možete zamisliti kako smo se iznenadili kad smo shvatili da je naš tim za čišćenje pronašao kost koja pripada Papi. To nije nešto što očekujete, čak i u našoj branši. Često tijekom skupljanja pronađemo neke čudne i lijepe predmete, ali definitivno nismo očekivali da ćemo pronaći fragment kosti apostola“, izjavio je James Rubin, vlasnik Envirowesta.

„Znamo da se radi o važnom dijelu povijesti i želja nam je pronaći najprigodnije mjesto za njegovo posljednje počivalište. To je razlog zašto tražimo pomoć javnosti“, poručio je, prenosi Bitno.net.

Sveti Klement I. rođen je u prvom stoljeću u Rimu. Bio je nakon Lina i Anakleta (Kleta), nasljednik Sv. Petra. Tertulijan (III. st.) tvrdi da ga je apostol Petar pripremao za papinsku službu, ali ju je Klement u svojoj skromnosti prepustio drugima.

Za Klementova pontifikata bjesnilo je progonstvo kršćana. Tako je i on postao žrtva progonitelja. O njegovu mučeništvu govori se u apokrifnim spisima što ih je u svojoj zbirci Patres apostolici 1724. objavio Jean-Baptiste Cotelier. Ondje se uz obilje detalja govori o tome kako je Klement obratio Teodoru, ženu Sisinija, Nervina dvorjanina, a potom i samog Sisinija, te još 423 osobe na višem položaju. Car Nerva je stoga prognao Papu na Krim, u užarene rudnike pokrajine Chersoneso, među tisuće kršćana svedenih na uvjete nemilog robovanja. Tijekom zatočeništva izdvajao se blagošću značaja te očitovanjem kršćanske tolerancije, izveo je i brojna čudesa, a mnogi su se ondje obratili na kršćanstvo. Umro je 99.

KT| Nedjelja.ba