Arheolozi na mjestu gdje je Isus izveo svoja čuda ostali zapanjeni: 'Ovo je revolucionarno'

Ovo otkriće ne samo da donosi nova saznanja o povijesti kršćanstva, već i produbljuje razumijevanje vjerskog i kulturnog značaja grada Korozina u prvom stoljeću.

Arheolozi su možda napokon pronašli fizičke dokaze o postojanju dugo izgubljenog hrama u kojem je Isus, prema Novom zavjetu, propovijedao i liječio bolesne. Više od stoljeća nakon otkrića sinagoge iz 380. godine u Korazim Nacionalnom parku na sjeveru Izraela, tim istraživača sada tvrdi da su otkrili ostatke još starije sinagoge ispod ove strukture, koja bi mogla datirati iz prvog stoljeća, vremena Isusova djelovanja.

Voditelj istraživanja, Achia Cohen-Tavor iz Dagesh Tourist Archaeology, opisuje ovo otkriće kao jedno od najvažnijih u svojoj karijeri. "Ovo je revolucionarno otkriće. Iskopavao sam diljem svijeta, ali za mene je ovo definitivno jedno od najvažnijih iskopavanja koja sam ikada vodio", izjavio je Cohen-Tavor.

Tim arheologa započeo je iskopavanja uklanjanjem poda sinagoge iz trećeg stoljeća, otkrivši pritom goleme kamene blokove postavljene u specifične formacije. Među tim blokovima pronađeni su komadi keramike, novčići i kuhinjski pribor, što su prvi fizički dokazi koji bi mogli datirati ovu strukturu u prvo stoljeće.

Iz prvog stoljeća

Cohen-Tavor je u videu objavljenom na YouTubeu objasnio da iako nije moguće točno datirati kada su ti kameni blokovi postavljeni, keramika i novčići pronađeni među njima mogli bi pružiti ključne informacije o vremenu izgradnje sinagoge. Pronađena keramika već je datirana u prvo stoljeće, što ukazuje na mogućnost da su ostaci ispod sinagoge iz trećeg stoljeća zapravo dijelovi hramova iz Isusova vremena.

Prema Evanđelju po Mateju, ovaj lokalitet je grad Korozin, gdje je Isus često propovijedao. No, grad je također poznat po tome što ga je Isus prokleo jer su ga lokalni stanovnici odbili prihvatiti. "Jao tebi, Korozine! Jao tebi, Betsaido! Jer da su u Tiru i Sidonu bila čudesa koja su u vama bila, davno bi se u kostrijeti i pepelu pokajali," navodi se u Svetom pismu.

Sinagoga iz trećeg stoljeća, otkrivena još 1905. godine, bila je izgrađena od bazaltnih kamenja i ukrašena židovskim motivima, s tri ulaza, od kojih je glavni bio okrenut prema Jeruzalemu, kako je to bio običaj. Također je otkriveno i kameno sjedište poznato kao "Mojsijeva stolica", mjesto gdje bi čitatelj Tore sjedio tijekom službi, a koje se također spominje u Evanđelju po Mateju.

Vjeruju da će potvrditi pretpostavke

Cohen-Tavor smatra da su prethodna iskopavanja možda pogrešno identificirala ove kamene blokove kao prirodne stijene, zbog čega su ostaci sinagoge iz prvog stoljeća dugo ostali neotkriveni. Iako su pronađeni dokazi tek početak, arheolozi vjeruju da će daljnja iskopavanja potvrditi njihove pretpostavke o postojanju ovog svetog mjesta iz Isusova vremena.

Ovo otkriće ne samo da donosi nova saznanja o povijesti kršćanstva, već i produbljuje razumijevanje vjerskog i kulturnog značaja grada Korozina u prvom stoljeću.