medjugorje shop 3

Čudesno: Gdje se mora spajaju, ali nikad ne miješaju

Riječ je o rijetkom fenomenu koji se javlja samo na nekim mjestima našeg lijepog planeta, a doista pruža fascinantne prizore – dva mora koja se susreću, no čije se vode ne miješaju zbog različitih gustoća vode.

Karipsko more i Atlantik

karipsko-more-atlantik.jpeg

Foto: Pinterest

Na Bahamima, svijetlo plave vode Kariba su u kontrastu s dubokim plavetnilom oceana, a jedino što ih odvaja je uski kameni greben, nazvan Glass Window most.

Skagerrak (Baltičko more) i Kattegat (Sjeverno more)

balticko-more.jpeg

Foto: Pinterest

Sjeverno od grada Skagena, koji je ujedno i najsjeverniji vrh Danske, nalazi se pješčani poluotok imena Grenen. On se proteže do mjesta gdje se spajaju Sjeverno i Baltičko more. “Susret” dvaju mora generira jake struje i turbulencije zbog čega je tamo opasno navigirati, a kamoli plivati.
To se događa jer se valovi, dolazeći iz sva suprotna smjera, sudaraju:

Tihi ocean i Tasmanijsko more

tihi-ocean-tasmanijsko-more.jpeg

Foto: Pinterest

Tasmanijsko more je rubno more Tihog oceana između istočne obale Australije i otoka Tasmanije na zapadu, Novog Zelanda, Norfolka i Nove Kaledonije na istoku. Točka koja ih razdvaja zove se Cape Regina – s Tasmanijskim morem na zapadu i Pacifikom na istoku. Te su vode nemirne i nestabilne, a za Maore spajanje tih voda simbolizira spoj između svega muškog i svega ženskog.

Egejsko i Levantsko (Istočno Mediteransko more)

istocno-mediteransko-more.jpeg

Foto: Pinterest

Pri oseki, vidljiv je mali pješčani komad koji povezuje rt Prassonissi s otokom Rodosom. Kada je plima, plažu prekriju dva mora (Egejsko i istočno Mediteransko) sve dok pijesak ne nestane. Područje je vrlo popularno za surfere, zbog jakih vjetrova.

Zaljev Aljaske

zaljev-aljaske.jpeg

Foto: Pinterest

Zaljev Aljaske nije stvarna granica dvaju mora, no tamo se susreću dva tipa vode od kojih je jedna svijetlo plava, a drugo oceanski tamno plavi. Naime, taj neobičan prirodni fenomen rezultat je dolaska teške vode prepune sedimenta iz glečerskih dolina i rijeka.
Ledenjačke rijeke su poput pila koje erodiraju tamošnje planine, a u tom procesu voda postaje puna sedimenta. Kad se te rijeke izliju u veće vodene površine, pokupe ih morske struje krećući se od istoka prema zapadu, a što se tiče konkretne fotografije i tog fenomena, riječ je o pjeni vode koja izlazi iz jedne od tih rijeka bogatih sedimentom.

Izvor: Znanstveni.net