Sveti Franjo Asiški, jedan od najomiljenijih svetaca Katoličke Crkve, tokom ove Mihovilske korizme, primio je stigme na blagdan Uzvišenja Svetog Križa (14. rujna) i započeo ovu pobožnost u čast Gospe i svetog Mihaela arkanđela.
Podrijetlo i značenje
Učimo o tradiciji korizme sv. Mihovila kako je opisana u “Cvjetićima svetog Franje” svetog Bonaventure. Mihovilska je korizma, poput korizme pred Uskrs, četrdesetodnevno razdoblje molitve i pokore koje počinje na Veliku Gospu (15. kolovoza) i završava na svetkovinu svetih arkanđela: sv. , sveti Gabrijel i sveti Rafael (29. rujna). Ovo vrijeme pobožnosti prilika je za vjernike da obnove svoju vjeru i rastu u jedinstvu s Bogom.
Pobožnost svetog Franje Asiškog
Sveti Franjo je imao veliku pobožnost prema svetom Mihaelu arkanđelu. To razdoblje od 40 dana živio je s dubokim poštovanjem i duhom pokore. Prema sv. Bonaventuri: “Dvije godine prije svoje smrti, nakon što je započeo korizmenu vježbu u čast svetog Mihaela na vrlo visokoj planini zvanoj La Verna, [Francisco] je više nego ikad osjetio mekoću nebeske kontemplacije, žar nadnaravnih želja i obilje božanskih milosti.”
Načini obilježavanja korizme sv. Mihovila uključuju:
Dnevna molitva: Molite litanije svetog Mihovila ili druge njemu posvećene molitve.
Pokora: Odabir neke vrste posta ili odabir nečega čega se odreći da biste ponudili Bogu, poput buđenja u zoru ili suzdržavanja od određene hrane.
Milosrđe: Pronađite način da pokažete ljubav prema onima koji su najpotrebniji na konkretan način, kao što su tjelesna djela milosrđa.
Ispovijed i misa: Redovito slavite sakrament pomirenja i svetu misu kako biste bili otvoreni Božjim milostima.
Sveti Mihaele arkanđele, brani nas u boju!
