Prvu je u lipnju 1934. godine izradio slikar Eugeniusz Kazimirowski i ona je bila obješena u hodniku samostana Sestara sv. Bernarda uz crkvu sv. Mihaela u Vilni, gdje je prof. Sopočko, duhovnik sestre Faustine, bio rektor tj. upravitelj crkve. 4. travnja 1937. godine slika je blagoslovljena s dopuštenjem nadbiskupa Romaulda Jalbrzykowskog i postavljena u crkvi sv. Mihaela u Vilni.
Godine 1944. uspostavljena je komisija stručnjaka na preporuku nadbiskupa da ocijene sliku. Oni su došli do zaključka da slika Milosrdnog Isusa, koju je naslikao E. Kazimirowski, može biti pripisana modernoj sakralnoj umjetnosti te predstavlja dragocjenu vrijednost.
Na molbu sestara Kongregacije Naše Gospe od Milosrđa naslikao je slikar Stanislaw Batowski 1943. godine u Lwowu drugu sliku, koja je postavljena na bočnom oltaru kapele Reda u Warszawi u ul. Zytnia 3/9. Za vrijeme ustanka kapela i slika su izgorjele. Slika Batowskog svima se jako svidjela. Tim ohrabrena generalna poglavarica Kongregacije naručila je kod Batowskog drugu sliku za kuću u Krakovu gdje se započelo širiti štovanje Milosrdnog Isusa u novom obliku. Ta je slika dovršena i donešena 6. listopada 1943. u Krakov.
U to vrijeme obratio se umjetnik – slikar Adolf Hyla samostanskoj poglavarici u Krakovu s ponudom da naslika sliku za kapelu sestara, te je daruje kao svoj zavjetni dar za očuvanje svojih u ratu. M. Irena Krzyzanowska – poglavarica kuće – iznijela je misao gosp. Hyla nakon savjetovanja sa starijim sestrama i paterom Josefom Andraszom, da naslika sliku Milosrdnog Isusa prema uputama iz Dnevnika sestre Faustine. Hyla dobiva opis slike i jednu malenu sliku – tiskanu prema slici E. Kazimirowskog – da bi prema njoj izradio sliku.
Adolf Hyla (1943.)
U jesen 1943. slika je dovršena i predana Kongregaciji u Krakovu. Istodobno s Hylinom slikom stigla je i ona Batowskog. Nastao je problem: koju od obiju slika odabrati za kapelu sestara? Slučajno nazočni kardinal Sapieha odlučio je stvar. Nakon što je pogledao obje slike, reče: “Budući da je Hyla naslikao zavjetnu sliku neka ona ostane u kapeli”. On je blagoslovio sliku i dao da se postavi. Do danas je ostala ta slika na bočnom oltaru ( lijevo od glavnog ulaza ) u kapeli Kongregacije Naše Gospe od Milosrđa u Krakovu. Slika St. Batowskog postavljena je u crkvi Božjeg milosrđa u Krakovu u ul. Smolenska.
Danas je među narodom raširenija slika A. Hyle. Ona se nalazi i na oltaru u bazilici Božanskog milosrđa u Krakovu.
Dopušteno je štovanje obje slike. Sam Isus je rekao sestri Faustini : “Ne nalazi se veličina slike u ljepoti boja ili poteza kistom, nego u Mojoj milosti.” ( Dn 313)
