To je pobožnost „Križnoga puta“ i „Gospin plač“. „Križni put“ je do danas najsnažnija javna pučka pobožnost u svim župnim crkvama petkom ili nedjeljom prije pučke Mise tijekom korizme, a privatno često ne samo u korizmi, već i u drugo vrijeme. „Gospin plač“ pjevao se ne samo u Bosni i Hercegovini, već i u Slavoniji, u Dalmaciji. Čitao se i pjevao po crkvama i kućama uz ognjište, po njivama i poljima, po pašnjacima i ulicama, pojedinačno i skupno.
U Bosni je danas najpoznatiji spomenuti plač od fra Petra Kneževića: Muka G. N. Isusa Krista i plač Majke Njegove (1753.), koji svijet, zbog duljine teksta (1542 stiha osmerca), običaje nazivati «veliki» ili «dugi». Kneževićev Plač je dramatičan i slijedi takve prethodne uzore: izmjenjuju se uloge Pisca, Gospe i Isusa, dok učenik Ivan nastupa samo na početka i pri kraju, dok u spomenutom Divkovićevom „malom“ Plaču nema izdvojenih nastupa pojedinih uloga, već Pisac sam od početka do kraja nastavlja opisivati i voditi cijelo događanje.
Drugi plač je od fra Matije Divkovićeva «mali plač» (668 stihova osmeraca) - i danas u uporabi, posebno u Hercegovini i nekim djelovima Dalmacije (v. „Molitvenik fra Anđela Nuića“, Mostar, 1989., str. 263.-285.).
Donosimo vam dva plača koja se najviše pjevaju na prostorima Bosne i Hercegovine i nekih djelova Hrvatske:
1) fra Petra Kneževića - Muka Gospodina našeg Isukrsta i Plač Matere njegove
Što ste stali, o misnici,
Što radite, redovnici?
Što se zgodi, jur vidite?
Zašto dakle ne cvilite?
2) fra Matije Divkovića - Muka Isusova i plač bl. Djevice Marije
Muka gorka Gospodina,
Isukrsta Božjeg Sina,
Po Ivanu evanđelisti,
Koji Gospi plač navijesti.
Donosimo napjeve za pjevanje Kneževićeva plača gdje svaka uloga ima svoju melodiju, a te su melodije ponekad originalne u pojedinim bosanskim regijama. Tako uloga Pisca danas ima četiri napjeva, prema četiri bosanske pokrajine: fojnički napjev, kreševski napjev, vareški napjev, livanjski napjev. Napjev za ulogu Ivana je zajednički, isto tako za Isusa, dok napjev za ulogu Gospe varira u pojedinim krajevima, ili bolje rečeno, barem tri takva napjeva poznata su, s neznatnim varijantama, u svakom kraju. Svečano zajedničko pjevanje „Gospina plača“ u crkvi, prema nastupima raznih uloga, prava je sveta drama, sa vrlo dubokim duhovnim pobudama.
Donosimo napjeve i za pjevanje Divkovićeva Plača. Tri napjeva povezana uz pjevanje ovoga Plača snimljena su 1980. godine u Neretvici (selo Bukovica – Mirac), napjev snimljen u Borovici kod Kraljeve Sutjeske i napjev snimljen u Rami (selo Jaklići). Osoba koja je pjevala napjev u Borovici slabo se prisjećala teksta, gotovo je sigurno da je improvizirala Divkovićev tekst. Evo tih napjeva:
Treća varijanta plača, u stvari jest pobožnost „Križnoga puta“ napravljena od odgovarajućih kitica Kneževićeva Gospina plača. Za svaku od 14 postaja „Križnoga puta“ odabrane su kitice ovoga Plača, koje sadržajem odgovaraju za prizor pojedine postaje. Za uvod i postaje i završetak ove vrste pobožnosti „Križnoga puta“ odabrano je 82 kitice Plača (Ovoj ideji rado se pridružio pokojni dr. fra Vitomir Slugić i prihvatio da odabere odgovarajuće kitice iz Plača). Kako smo istakli, razlog za ovu trostruku varijantu i ponudu za pjevanje Gospina plača danas, jest nedostatak vremena, zbog drugih liturgijskih događanja u koje je svijet uključen u Velikom tjednu. Ako se nema vremena organizirati i pripremiti pjevanje Gospina plača u cijelosti, niti po skraćenoj varijnti, onda se „Plač“ može pjevati barem u petak pred Cvjetnicu, ili drugi koji dan kad se obavlja pobožnost „Križnoga puta“ u korizmi, stapajući tako dvije omiljene pobožnosti Plača i Križnoga puta u jednu pobožnost. Tako će se sačuvati tradicija i praksa zajedničkog pjevanja Plača danas.
