Céline, posvećena osoba jako povezana s Međugorjem, ispričala nam je nešto što može potaknuti mnoge ljude koji pate od neke ovisnosti.
Svako dijete je veliki Božji dar!
Rekli su nam da Ivana ne mogu spasiti; jedino mu mogu malo produžiti život jer „za tu vrstu tumora nema lijeka“
Neki mole, drugi dolaze iz znatiželje. Treći kažu: ovo je prevara. No većina se ipak vrati. To valjda nešto govori o svemu ovome.
Tada joj je stradao otac, propatio mlađi 14-godišnji brat, mučila se majka, no nekako su preživjele. Kako? Zahvaljujući sretnoj okolnosti i jednom dobrom čovjeku.
Alfred Hack iz Njemačke na Susret organizatora hodočašća, voditelja centara mira, molitvenih i karitativnih skupina vezanih za Međugorje dolazi već sedam ili osam godina.
Dugo, dugo vremena nisam molio. Kad sam počeo dolaziti u Frankopansku (Zajednica Molitva i Riječ čiji je utemeljitelj prof. Tomislav Ivančić ) ljudi su me uvjeravali o potrebi molitve. U to me zapravo nije bilo ni potrebno uvjeravati. Nakon burnog ljeta došao sam odjednom u neobično stanje. Već kod kuće sam počeo čitati Bibliju i razmišljati.
Godina je 1999. Ja sam mala djevojčica kovrčave plave kose, imam 3 godine. Vesela sam, živa, zaigrana i nestašna. Volim biti vani, igrati se, posebno sa barbikama i bebama. Moja mama je trudna i ima veliki trbuh. Očekujem brata i jedva čekam da se rodi.
.. po molitvama, bolest na kraju nije pobijedila. Pobijedila je krv Isusova
Njegova ispovijed nije mi dala mira.
Mame u sirotištu Mali dom pripremile su ukusni chapatti i mahune za ručak, djeca u invalidskim kolicima sjedila su u lijevom krilu blagovaonice s unutarnje strane stola i bio bi to uobičajeni dan u Malom domu da među djecom nije sjedio Filip u svojim kolicima.
"Nijedna briga nije previše velika niti previše mala za Božju pozornost", ističe u svom svjedočanstvu Mato Tomić koji je uz vjeru u Gospodina i pomoć pronašao dugo traženi posao.
Piri Thomas napisao je knjigu pod naslovom: „Niz ulice zla”.
Dvanaestogodišnji Simon bespomoćno je sjedio u kolicima. Zbog oštećenosti kuka i tuberkuloze od koje je bolovao u životu još ni jedan korak nije načinio.
Papa Ivan Pavao II. i nedjelja Božanskog Milosrđa zauvijek su urezani u moj život