Treba ga, dakle, obnoviti podupirući novu solidarnu „suradnju“ između nastavnikâ i roditelja, koji ne smiju biti na suprotstavljenim stranama koje se međusobno okrivljuju, nego se jedni imaju staviti na mjesto drugih i shvatiti uzajamne teškoće – napomenuo je Sveti Otac.
Odgajati za cjelovitu, a ne shizofreničku ekologiju
Drugi vidik koji je na srcu papi Franji jest odgoj djece i mladih za ekologiju koja – kako je rekao – ima biti cjelovita, za stil života koji se brine za stvoreno. Riječ je o stilu života koji nije shizofreničan, odnosno koji se, primjerice, brine o životinjama kojima prijeti izumiranje, ali ne mari za probleme starijih osoba; ili pak onaj koji štiti amazonsku šumu, ali zanemaruje pravâ radnikâ na pravednu plaću, i slično. To je shizofrenija. Ekologija koju valja poučavati ima biti cjelovita – istaknuo je Papa te napomenuo da odgoj prije svega treba težiti osjećaju odgovornosti. Ne treba prenositi parole koje bi drugi trebali ostvariti, nego treba poticati volju za ekološkom etikom, polazeći od odlukâ i gestâ u svakodnevnom životu.
'Ne' agresivnosti prema onomu tko je stranac ili je drugačiji
Važan je, osim toga, odgoj za kulturu susreta, pomažući mladima da udišu čovječniji zrak – napomenuo je papa Franjo te se osvrnuo na pojavu bulizma. Zbog toga je zatražio da kršćanski nastavnici, i u katoličkim i u državnim školama, potiču učenike na otvaranje prema drugomu, i na stvarnost koja ih okružuje. Osim toga, trebaju ih – prema Papinim riječima – učiniti sposobnima za brigu i nježnost, i slobodnima od raširene predrasude prema kojoj čovjek vrijedi ako je natjecateljskoga duha, ako je agresivan, i grub prema drugima, posebice prema onomu tko je drugačiji, tko je stranac ili u kojemu na bilo koji način vidi prepreku za vlastiti uspjeh.
Sveti je Otac završio govor potičući nazočne da se ne boje razlikâ i oprekâ koje normalno postoje u laičkim udrugama, te da se s njima suoče u stilu evanđelja, dajući da talent koji je stavljen u njihove ruke donese plod.
