Pogled na svijet sa žalošću zbog eventualne masovne deportacije imigranata u Sjedinjene Američke Države te radost zbog primirja u Gazi i nada u dvodržavno rješenje. Prihvat migranata, Jubilej, otvaranje Svetih vrata u zatvoru, borba protiv zlostavljanja, osobno zdravlje. Bile su teme vezane za aktualna zbivanja i izazove svijeta, Crkve i pontifikata, o kojima je papa Franjo govorio za emisiju Che tempo che fa, talijanske televizijske postaje Nove, emitiranom 19. siječnja.
Već je 2022. Papa dao intervju za tu emisiju, te još jedan 2024. godine. Ovaj je razgovor, koji je trajao oko sat vremena, bio ujedno prilika za predstavljanje autobiografije pod naslovom „Spera“ koju je uredio novinar Carlo Musso, a objavila nakladnička kuća Mondadori, i koja je objavljena u stotinu zemalja.
Nakon što je izvijestio o dobrom stanju svoje ruke nakon kontuzije, Papa je najavio da će od ožujka, nakon umirovljenja kardinala Fernanda Vergéza Alzage, tajnica vatikanske Uprave sestra Raffaella Petrini biti predsjednica Uprave Države Grada Vatikana. Dakle, još jedna žena na čelu važne službe, nakon imenovanja sestre Simone Brambille prefektom Dikasterija za posvećeni život. Rad žena u kurijama nešto je što je sporo napredovalo i što je dobro shvaćeno. Sada ih imamo mnogo, komentirao je Papa te dodao: „Žene se znaju snaći bolje od nas“.
Potom je papa Franjo odgovorio na pitanje o Sjedinjenim Američkim Državama, u svjetlu glasina o mogućem planu masovne deportacije imigranata nakon prisege predsjednika Donalda Trumpa. To je eventualnost koju Papa definira kao „nesreću“ jer primorava siromašne nesretnike koji nemaju ništa da plate cijenu neravnoteže.
Što se tiče migracija, papa Franjo je ponovio „četiri glagola“ za rješavanje hitne situacije: „Migranta treba primiti, pratiti, promicati i integrirati“, a potom se usredotočio na njemu dragu temu denataliteta, osvrćući se na Italiju gdje je prosjek starosne dobi 46 godina. Ako nema djece, neka dopusti migrantima da uđu, rekao je.
U intervjuu nije izostalo pitanje o ratu na Bliskom istoku s početkom primirja u Gazi i oslobađanjem tri žene koje je Hamas držao kao taoce. Kao što je učinio u podnevnom nagovoru u nedjelju, Papa je izrazio zahvalnost posrednicima, a potom se osvrnuo na pretpostavku o dvjema državama izražavajući uvjerenje da je to jedino rješenje. Mir je superiorniji od rata, dodao je, ali za to je potrebna hrabrost jer više se puta nešto izgubi, ali se dobije više. Rat je, naprotiv, uvijek poraz, insistira Papa, ponovno ističući vrijednost pregovora i osuđujući velike profite tvornica oružja koje vode do uništenja.
Papa je zatim govorio o nadi, koja je u središtu Jubileja: ona je „sidro na obali“ za koje se treba uhvatiti, istaknuo je podsjećajući na homiliju održanu pri otvaranju Svetih vrata u rimskom zatvoru Rebibbia. Bila je to gesta bez presedana koju je Papa želio učiniti jer, kako je rekao, zatvorenike uvijek nosim u srcu. Nemojte zaboraviti zatvorenike; mnogi koji su vani imaju veću krivnju od njih, potaknuo je Papa.
Nekoliko dana prije Dana sjećanja na žrtve holokausta, 27. siječnja, Papa je rekao da osjeća sažaljenje i sram zbog tragedije koju je mogao dotaknuti rukom tijekom posjeta Auschwitzu 2016., uz priče, filmove i svjedočanstvo Edith Bruck, 92-godišnje mađarske pjesnikinje koja je preživjela holokaust.
Tijekom intervjua bilo je govora i o drugim temama, poput zlostavljanja koje je, kako je rekao Papa, vrlo veliko zlo zbog kojega se moramo mnogo boriti; zatim krize mladih koje moramo pratiti; te blizina prema „svima, svima, svima”, bez „anđeoskosti“ u viđenju grijeha i bez „stavljanja svega u grijehe tijela“. Nema grijeha koji se ne može oprostiti; takav ne postoji. Jer Bog želi sve imati uza se, kao djecu, kao braću među nama, napomenuo je papa Franjo.
Na kraju je, povodom Svete godine, potaknuo: „Nemojte dopustiti da prođe ova prilika. Samo naprijed, hrabro. I nemojte izgubiti smisao za humor”.
