Nakon izvješća USTR je zatražio odgovornu akciju SAD-a, a razmatrane opcije uključuju 100% carina na sav nikaragvanski uvoz i postupne ili ciljane carine na određene proizvode. Izvješće USTR-a također je predložilo suspenziju pogodnosti za Nikaragvu prema trgovinskom sporazumu CAFTA-DR iz 2006., javlja ICC.
Iako su istraga i izvješće provedeni prema zakonskoj odredbi poznatoj kao Članak 301, koji omogućuje USTR-u da pokrene mjere protiv zemalja s nepoštenim trgovinskim barijerama, ovotjedno izvješće sadržavalo je mnoge reference na eskalaciju vjerskog progona koji provodi nikaragvanska vlada pod predsjednikom Danielom Ortegom i njegovom suprugom, supredsjednicom Rosario Murillo.
Supružnici diktatori
„Režim je potiskivao vjerske organizacije“, navodi se u izvješću, „prisilnim zatvaranjem i oduzimanjem institucija i imovine.“ Izvješće dalje navodi nekoliko istaknutih slučajeva vjerskog progona, uključujući oduzimanje Sveučilišta Srednje Amerike kojim upravljaju isusovci. Također, utvrđena je „rastuća navika“ Nikaragve oduzimanja imovine domaćim i stranim vjerskim institucijama koja je „stvorila visokorizično okruženje za američke tvrtke koje ulažu i posluju u zemlji“.
Ortegin režim agresivno proganja Katoličku Crkvu u Nikaragvi od 2019. kada su neke od župa odlučile sakriti studentske prosvjednike od policijske brutalnosti. Smatrana organiziranom silom i prijetnjom predsjednikovoj potpunoj kontroli nad zemljom, Crkva se tako suočava s neumoljivim nizom pravnih izazova dok su svećenici i biskupi zatvarani ili prognani. Čak i u egzilu, ovi vođe doživljavaju stalni pritisak i represiju, a Ortegin režim prijeti kažnjavanjem članova obitelji, prijatelja i župljana ako progovore o progonu u Americi ili negdje drugdje.
Nikaragva se povukla iz Vijeća UN-a za ljudska prava u veljači, nekoliko dana nakon što je skupina stručnjaka UN-a objavila oštro sročeno izvješće u kojem je kritizira zbog sustavnog suzbijanja ljudskih prava, demokratskih normi i vjerskih skupina.
„Svjedočimo metodičnoj represiji nad svima koji se usude osporiti Ortegin i Murillov stisak vlasti“, rekla je Ariela Peralta, stručnjakinja koja je doprinijela izvješću. „Ovo je vlada u ratu s vlastitim narodom.“ Ortegin režim tvrdi da su UN i Organizacija američkih država, koji su izdali izjave protiv nikaragvanskog suzbijanja vjerskih skupina, dio međunarodne kampanje blaćenja protiv njega.
Murillo je osudila izvješće UN-a kao „laži“ i „klevetu“. Američki State Department dodao je Nikaragvu na Posebni popis za praćenje (SWL) zemalja s posebno teškim kršenjima vjerskih sloboda 2019., oznaka koja je ostala na snazi do 2022. godine, kada je podignuta na popis zemalja od posebne zabrinutosti (CPC). Potonja oznaka ukazuje na povećanu zabrinutost zbog stanja vjerskih sloboda u Nikaragvi i obično sa sobom nosi određene zakonski propisane posljedice u obliku sankcija.
„Katoličko svećenstvo i laici i dalje su doživljavali uznemiravanje u režiji vlasti“, navodi se u publikaciji američkog State Departmenta, pozivajući se na medijske izvještaje, „uključujući klevetu, proizvoljne istrage vladinih agencija na temelju optužbi za koje su svećenstvo i laici rekli da su neutemeljene, uskraćivanje poreznih izuzeća i uskraćivanje vjerskih obreda političkim zatvorenicima“.
Nevladine organizacije podsjećaju i na zatvaranje, u razdoblju između 2018. i 2025., 5 609 neprofitnih organizacija, od kojih su 1 294 bile vjerske. Prekinut je također rad 54 medijskih sredstava, televizijskih kanala i radijskih postaja, među kojima 22 vjerska. Te su mjere istodobno pogodile, osim katolika, i druge vjere, posebno pastore i evangeličke vođe.
Ova vrsta režima nadzora nevjerojatno je slična onome što je Kina nametnula svojim vjerskim zajednicama. Nikaragva održava bliske odnose s Kinom, koju vidi kao važnog saveznika suočena sa sve većim sankcijama Zapada i posrnulim gospodarstvom. Na tragu toga u prosincu 2023. Kina i Nikaragva najavile su unapređenje odnosa, čime su dvije autokracije još bliže nego prije.
