Molitva smanjuje stres, poboljšava imunitet, rad srca i krvnih žila.
Molitva i meditacija pridonose boljem fizičkom zdravlju, pružaju zaštitu od bolesti te pospješuju oporavak nakon bolesti.
Duhovnost pomaže u prevenciji raznih ovisnosti, stanja depresije i suicidalnih misli.
Duhovne osobe više uživaju u životu bez obzira na prisutnu bol i umor.
Duhovnost ima važnu ulogu u životu ljudi jer posjeduje unutarnju snagu koja pomaže osobama u teškim situacijama, a istovremeno potiče vanjsku socijalnu podršku. Stoga, duhovnost ima mjerljive učinke na zdravlje i dobrobit čovjeka. Duhovnost podržava brigu tijelu, smanjuje rizik od bolesti i potiče preobrazbu društva.
Duhovnost je ljekovita
Brojne studije i znanstvena istraživanja provedena u Americi posljednjih desetak godina o odnosu duhovnosti na zdravlje pokazuju kako vjerska i duhovna vjerovanja i prakse imaju blagotvorni učinak na mentalno, emocionalno i tjelesno zdravlje. Ljudi koji posjeduju snažnu vjeru pokazuju viši stupanj zadovoljstva svojim životom, viši stupanj osobne sreće. Također, pokazuju višu razinu socijalne podrške, niži stupanj depresivnih simptoma i nekih fizičkih oboljenja.
Sudionici istraživanja ističu potrebu za duhovnošću u prevenciji ili pak jačanju mentalnog zdravlja. Više od 80 % ispitanika ističe važnost integriranja svojih duhovnih uvjerenja u bilo koji oblik savjetovanja; 75 % ispitanika ističe važnost da liječnici i terapeuti skrbe o duhovnim potrebama svojih pacijenata. Polovina ispitanika starije životne dobi želi da njihovi liječnici mole s njima prije njihove smrti.
Popravlja kvalitetu života
Osobna duhovnost može bitno utjecati na kvalitetu života pojedinca, jer iz duhovnosti proizlaze potencijalni čimbenici koji pridonose pozitivnim psihološkim stanjima kao što su unutarnji mir, vjera, nada, mistično iskustvo i pozitivno vjersko suočavanje sa životnim nedaćama.
Osobna duhovnost pomaže u prevenciji problema s drogom, alkoholom i depresijom, kao i prevenciji od suicida. Osobe koje njeguju duhovnost i koje su duboko religiozne znatno više uživaju u životu bez obzira na prisutnost ili odsutnost tjelesnog simptoma boli ili umora. Glavna uloga duhovnosti je pomoći ljudima učinkovito se nositi s neizbježnim životnim nedaćama. Iz toga proizlaze pozitivne posljedice duhovnosti koje zahvaljujući procesu samoaktualizacije i autotranscendencije omogućavaju psihološku prilagodbu kao odgovor na iskustva viktimizacije, smrti voljene osobe i dr.
Na tjelesnoj razini dolazi do reguliranja krvnog tlaka, niže razine kolesterola i oksidativnog stresa te boljeg imunološkog sustava. Starije osobe koje prakticiraju svoju duhovnost i vjeru imaju nižu stopu depresije, kroničnih tjeskoba i demencije. Aktivno religiozni ljudi žive duže u prosjeku od nereligioznih ili od onih koji nominalno pripadaju određenoj religiji. Stoga prakticiranje religioznih praksi ima važnu ulogu u njegovanju zdravlja.
Molitva kao jedan oblik religioznih praksi ima pozitivan učinak na zdravlje u smanjenju stresa, u poboljšanju imunološkog i kardiovaskularnog sustava. Molitva, meditacija, slavljenje, čitanje Svetog pisma pridonose boljem fizičkom zdravlju, uključujući nižu stopu smrtnosti, zaštitu od bolesti i invaliditeta i poboljšan oporavak od fizičkih bolesti. Pod tim vidom, egzistencijalna uvjerenja mogu dati smisao, nadu i utjehu čak i u situacijama ekstremne patnje, dajući smisao i u bolesti te pružajući pomoć ljudima u vrednovanju sebe i vlastitog života unatoč bolesti.
Društvo mijenja nabolje
Uključenost u vjersku zajednicu također pokazuje pozitivne ishode pružanjem socijalne podrške koja uključuje suosjećanje, opraštanje, zahvalnost i optimizam, što pridonosi većem subjektivnom blagostanju i zadovoljstvu u životu. Osobe koje su aktivno uključene u vjerski i duhovni angažman imaju tendenciju manjeg korištenja zdravstvenih usluga, jer vjerske aktivnosti mogu biti moćan oblik društvene integracije u zajednicu u kojoj se nudi bogat društveni resurs s jakim osjećajem etike pomoću molitve, meditacije i mogu poslužiti kao potencijalno terapijsko sredstvo.
Vjerska pripadnost i članstvo u vjerskoj zajednici korisni su promicatelji takvog ponašanja i načina života koji promiču zdravlje. Članovi vjerskih skupina koje postavljaju određena ograničenja prema štetnim ponašanjima – uporabi alkohola, droga i nikotina, te pretilosti i promiskuitetu – podržavaju zdravo ponašanje njegovanjem mira, ljubavi, opraštanja i zajedništva. Takve osobe imaju smanjen rizik od srčanih bolesti, hipertenzije i raka te time produžuju sebi život i žive kvalitetnije. Duhovna i religiozna uvjerenja često su ključni marker u identitetu pojedinca, ali i zajednice. Stoga, duhovnost, podržavajući ideju o vođenju brige o vlastitom tijelu kod pojedinca, smanjuje rizik ugrožavanja zdravlja i potiče preobrazbu društva.
Smisao se ne može dati, već se mora pronaći. (Frankl)
Izvor: franjevci-st.com
Pripremila: Anita Dučkić, Preneseno s: logoterapija.com
