Knjige su objavljene u izdanju Franjevačkog medijskog centra Svjetlo riječi koji je i organizirao ovaj događaj. Među brojnim zvanicama prisutni su bili i nadbiskup metropolit vrhbosanski i apostolski upravitelj Vojnog ordinarijata u Bosni i Hercegovini mons. Tomo Vukšić, provincijal Franjevačke provincije Bosne Srebrene fra Zdravko Dadić, nadbiskup vrhbosanski u miru Vinko kard. Puljić, ministar kulture i sporta Kantona Sarajevo gosp. Samir Avdić, ministrica za nauku, visoko obrazovanje i mlade Kantona Sarajevo gđa Aleksandra Nikolić i rektor Univerziteta u Sarajevu prof. dr. Rifat Škrijelj.
Posjetitelje je najprije pozdravila voditeljica programa Ivana Pekušić, koja im je zaželjela riječi dobrodošlice te najavila prvu glazbenu točku zbora Magnificat pod ravnanjem maestra fra Emanuela Josića.
Nakon glazbene točke, prve riječi o ovim dvjema knjigama izgovorio je dr. Toni Nikolić, profesor na Građevinskom fakultetu Univerziteta „Džemal Bijedić” u Mostaru i stručni savjetnik za inženjersko-geološke karte pri Federalnom zavodu za geologiju Sarajevo. Kako je ponajviše pričao o knjizi Jezera Bosne i Hercegovine, kazao je: „Knjiga će sigurno potaknuti čitatelje da dodatno istraže znamenitosti uz jezera koje je pisac opisao na sebi svojstven način”. Rekao je i kako je njena srž „prilagođena širem bosanskohercegovačkom krugu čitatelja koji žele proširiti svoja znanja o ljepoti naše zemlje”. Na samom kraju uputio je čestitke autoru jer je i „u vrijeme najvećih kriza pronašao vremena i snage da svoje avanture po vrletima lijepe Bosne i Hercegovine pretoči u ove knjige i podijeli ih sa čitateljima koji žele doznati nešto više o rijekama, jezerima i barama Bosne i Hercegovine”.
Potom se prisutnima obratila i dr. Mirzeta Memišević Hodžić, asistentica na Katedri za uzgajanje šuma i urbanog zelenila na Šumarskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Svoje izlaganje započela je izrazom poštovanja prema prof. Ballianu kojeg smatra istinskim Bosancem i Hercegovcem jer je „kroz svoja djela Bosni i Hercegovini dao mnogo veći doprinos nego mnogi politički programi i strateški dokumenti”. „U njegovim djelima ima više Bosne i Hercegovine nego u mnogim od tih dokumenata”, kazala je dr. Memišević Hodžić u svom izlaganju koje je završila preporukom knjiga na čitanje te čestitkama upućenim autoru i izdavaču.
Nakon sljedeće glazbene točke, prisutnima se obratio fra Janko Ćuro, ravnatelj Franjevačkog medijskog centra Svjetlo riječi i izdavač ovih knjiga. U svom govoru fra Janko je rekao da je ovo bio „velik i kompleksan projekt koji je s puno entuzijazma ipak uspješno priveden kraju”. „Zato bih želio na tome prvo zahvaliti Bogu, a posebno za dar prirode kojom je širokogrudno obasuo ovu zemlju, zatim autoru profesoru Daliboru Ballianu koji ih je pisao ne samo kao znanstvenik nego još više kao zaljubljenik u prirodu te bih najsrdačnije zahvalio svima koji su nam na bilo koji način pomogli da darujemo ovo vrijedno djelo našoj državi koja ga dosad nije imala ispisanoga i dokumentiranoga na jednom mjestu”, kazao je fra Janko i obraćanje zaključio riječima: „Ne smijemo svoju prirodu percipirati kao resurs, sredstvo raspolaganja, nego kao darovano naslijeđe koje kao takvo od nas trebaju naslijediti buduće generacije”.
Na samom kraju publici se obratio i autor knjige, prof. dr. Dalibor Ballian, koji je detaljnije opisao proces istraživanja koja je vršio za ove dvije knjige, ali i za prethodno objavljene „Zemlja planina Bosna i Hercegovina” i „Polja i visoravni Bosne i Hercegovine”.
„Kad sam završio visoravni i polja, krenuo sam s rijekama. To je bilo najkomplikovanije. Dva puta sam odustajao. Kad sam krenuo u taj posao prvo sam našao kartu svih vodotoka i kad je ta karta isprintana stavio sam je na zid kod svog radnog stola, i gledao i rekao sam 'ja to ne mogu napraviti' jer vodotoci predstavljaju krvotok ove zemlje”, kazao je prof. Ballian pa nastavio: „Velike rijeke – Drina, Bosna, Vrbas, Una, Neretva – to su glavne arterije. Na njih se vežu male rijeke: Lašva, Krivaja, Spreča, Vrbanja, Sana… one bi bile vene. A na te vene se veže još toliko mnogo tih malih potoka, rječica da je to bio praktično veliki problem kod identifikacije rijeka.” Profesor Ballian je istaknuo i kako je u svojim obilascima morao duže vrijeme posmatrati područje koje želi opisati kako bi dočarao ljepotu tih mjesta. Kroz nekoliko primjera opisao je i opasnosti ekološkog zagađenja rijeka i jezera koje je obilazio.
Za knjigu o jezerima Bosne i Hercegovine kazao je da su planinska jezera „gorske oči koje gledaju u nebo svojom plavom čistom vodom”. „Bojim se da će se vrlo brzo navući mrena na te oči. Te oči više neće moći gledati u nebo zato što prijeti zagađenje tim jezerima”, rekao je prof. Ballian o bh. jezerima, dok je za bare samo kazao: „One su već nestale.”
Program predstavljanja zatvorio je zbor Magnificat pod ravnanjem maestra fra Emanuela Josića, a razgovor o knjigama nastavljen je na domjenku uz ugodno druženje svih zvanica.
Svoj primjerak knjiga Rijeke Bosne i Hercegovine i Jezera Bosne i Hercegovine, kao i druge dvije knjige prof. Balliana, možete naručiti pozivom na broj telefona 033 726 200; e-mailom na Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.; ili na web knjižari Svjetla riječi.
