Zbog toga je svibanj mjesec u kojem posebno slavimo majčinstvo, a ono obilježavamo i na poseban dan, Majčin dan koji se slavi druge nedjelje u svibnju. Kroz ukazanja u Međugorju Gospa se na poseban način odnosi prema nama vjernicima na majčinski način, od toga da se na svom prvom ukazanju 24. 6. 1981. ukazala s Djetetom Isusom u naručju kojeg je neprestano tetošila i pokrivala, pa do načina na koji se u svojim porukama odnosi prema nama kao prema svojoj djeci. Nema poruke bez pozdrava na početku „Draga djeco…“ i barem jednog spominjanja da nas Ona upozorava, prati ili nam pomaže svojom majčinskom ljubavlju. Kroz sve ove godine Gospa nas vodi i odgaja, onako kako majka vodi i odgaja svoju djecu do zrelosti, pa i dalje, jer dokle god je živa, majka je oslonac svom djetetu.
Za mjesec svibanj kažu da je i najljepši mjesec u godini, jer je priroda oko nas najbujnija, najrascvjetanija. Sve nekako 'puca životom': raste, pupa, cvjeta, širi se, miriše, umnaža… Priroda oko nas odražava Boga u kojeg vjerujemo mi kršćani, u Boga koji je Život i koji je Ljubav. A čovjek, koji je najveličanstvenije Božje stvorenje, koji je stvoren na samu sliku Božju, ponajviše bi trebao odražavati ta Božja svojstva: da nosi život, stvara život, štiti život. Da ljubi, da se daruje, da se žrtvuje, jer svaki život dolazi iz ljubavi i svaki se život štiti žrtvom i svaki rast i sazrijevanje dolazi iz nekog davanja.
U svijetu oko nas na žalost, vidimo kako se ova slika Božja sve više gazi. Ono temeljno na čemu svijet počiva, princip života i ljubavi, sam Božji Duh, ne samo da se uništava na svim razinama (od nerođene djece, od namjernog prekidanja ljudskog života eutanazijom, od namjerne zaraze čovječanstva… pa do ratova, namjernog zagađivanja i uništavanja okoliša, trovanja hrane, vode, zraka…), nego se potpuno iskrivljeni „zakoni smrti“ proglašavaju novim istinama. Sebičnost, usmjerenost samo na sebe i na vlastiti komoditet proglašavaju se zakonskim pravima. Skrivajući grijeh u zakon, ljudi žele opravdati svoje mrtve savjesti i prazna srca. Ne mogu podnijeti istinu svoje duhovne smrti, svoju krivnju. U svojoj oholosti se ne žele poniziti pred Vječnom Istinom i reći da su pogriješili, da su pogazili zakon Života i Ljubavi, da trebaju milosrđe… Ne, oni žele smrt zakonom proglasiti životom. Ako vam se ova moja tvrdnja čini pretjerivanjem, navest ću vam nekoliko primjera koji to pokazuju:
Prvi primjer:
U Italiji je trenutno vladajuća politička stranka 'Braća Italije', desne orijentacije, a predsjednica je G. Meloni koja je prije dolaska na vlast obećala kako neće dirati pravo na pobačaj, uspostavljeno pod određenim uvjetima 1978. godine. No krajem travnja je njezina stranka predstavila amandman kojim se zdravstvenim vlastima dopušta 'uključivanje neprofitnih organizacija s iskustvom u pružanju podrške rodiljama u 'klinike za planiranje obitelji' (čitaj: klinike za abortuse). Njezina stranka kaže da se time želi informirati žene o mjerama koje su dostupne majkama, kao što su financijska pomoć i socijalna skrb, kako do pobačaja ne bi došlo zbog financijskih razloga. Naravno da je to odmah izazvalo reakciju ljevičarske oporbe koja u svemu tome vidi zastrašivanje žena i ograničavanje njihovih prava. Zagovaratelji abortusa imaju ove prigovore: „Zbog utjecaja Katoličke crkve i znatnog broja prigovarača savjesti među ginekolozima, pristup pobačaju u Italiji može biti problematičan. Zdravstvene vlasti u regijama pod kontrolom vladajuće većine nude ženama novac da ne pobace i nameću boravak u bolnicama za one koje uzimaju tablete za pobačaj. Pripadnici te većine također su predložili zakonske odredbe kojima bi se žene prisililo da slušaju otkucaje srca fetusa prije pobačaja ili bi fetusu dali puna zakonska prava, pretvarajući abortus u ubojstvo - sve kako bi se te jadne žene koje žele izvršiti abortus ponizile.“
Viralan je postao nastup Gilde Sportiello, saborske zastupnice stranke ljevice „Pet zvjezdica“ koja je vrlo agresivno intervenirala protiv gore spomenutog vladinog amandmana kojim se priznaje prisutnost pro-life pokreta unutar 'savjetovališta za planiranje obitelji', odnosno klinika za abortuse. Gilda Sportiello u svom govoru je priznala: «Reći ću jedno, ja sam majka, izabrala sam biti majka. Prije četrnaest godina odlučila sam abortirati, a znate zašto to govorim ovdje, na najvišem demokratskom predstavničkom mjestu u ovoj zemlji, gdje i danas nekome je teško izgovoriti riječ 'abortus' ili mu drhte noge kad priča o abortusu? Kažem to ovdje jer ne bih željela da se bilo koja žena koja želi abortus u ovom trenutku osjeća napadnuto od strane ove države. Da svaka žena koja se u ovom trenutku odluči na abortus zna da iza nje stoji država koja joj je prijatelj, a to nije ova vlada. Jer kad se ja gledam u ogledalu ne osjećam se kriva, niti se stidim. A onda je nastavila: 'Mi žene biramo što želimo u svom životu, hoćemo li biti majke ili ne. Nitko nam drugi to ne daje!'
Naravno da je dobila ogroman aplauz svojih istomišljenika i postala prava heroina u borbi za ženska prava.
Evo drugog primjera:
'DINK' je akronim koji označava "dvostruki prihod, bez djece" (engl. 'dual income, no kids') a u širem značenju označava dvoje ljudi koji žive zajedno kao partneri bez vlastite djece (koju i ne planiraju imati) te napreduju u svojim karijerama i osobnom životu.
Na ovu temu nedavno je u emisiji Kod nas doma na HRT1 pušten prilog, koji je s pozitivnog gledišta donio priče o mladim ljudima koji su svjesno odabrali živjeti brak bez djece. „Mogu spavati 8 sati, jesti što želim, putovati kad želim i više trošiti na sebe, jer je odgajanje i školovanje djeteta pre skupo, a isto tako nije prihvatljivo donositi dijete na ovaj tako klimatskim promjenama uzdrmani svijet“ – neki su od razloga zbog koji ovi ljudi ne žele djecu. U svijetu je cijeli ovaj pokret 'Života bez djece' (Child free) postao cijeli jedan masovno propagirani stil života po društvenim mrežama. Sreća, zadovoljstvo, uspjeh… postaju sinonimi za život okrenut sebi, podložan svojim strastima, raspoloženjima, željama…
A evo i najnovijeg trećeg primjera:
Radi se o Irskoj predstavnici za Eurosong Bambie Thug. U samoj biografiji pjevačice koju možete naći na Wikipediji piše kako su od početaka njezine pjesme govorile o drogama i seksu, identificira se kao nebinarna, jer kaže 'volim biti dio queer scene u usponu', prakticira neopagansko vještičarenje , osobito magiju. Također je izjavila kako je prakticirala 'krvavu magiju' koristeći menstrualnu krv. Vještičarstvo je imalo velik utjecaj na njezinu glazbu; brojne čarolije i zagonetke uključene su u njezine pjesme, a vlastiti magijski pečat ugradila je u svoj službeni logo. Na pitanje Wiwibloggsa (stranog portala o Euroviziji) o njezinoj izvedbi u Malmöu, rekla je: “Mislim, bit će vještičja! Znaš, to je dio mene.” Pjesma govori o tome koliko je važna irska povijest poganstva, a u njihovom glazbenom videu jasno je da im je čarobnjaštvo ključno. Opisana kao 'elektro-metal slom', Bambieova eurovizijska pjesma Doomsday Blue zapravo je proklinjanje njezina bivšeg dečka – jednog od protagonista pjesme! Stoga stihovi sadrže brojne čarolije. Cijeli vizualni dojam napravljen je da bude glasna poruka njezina vjerovanja: „Vjerujem da su Queer ljudi korijeni svih kultura. Moda dolazi od nas, trendovi dolaze od nas... Sve potiče iz queer zajednice i treba nam više svjetla. Nadam se da ću inspirirati mlade queer i mlade gotičare da mogu ne mariti za to što ljudi misle i jednostavno živjeti slobodno.“
Dakle, pjevačica je otvoreno priznala da je vještica, da se bavi magijom i čarobnjaštvom svih vrsta, pjesme su joj zapravo spojevi poganskih rituala, bacanja magije, čarolija i proklinjanja… ali mediji to izravno ne govore, nego se sve upakirava u riječi: novo, jedinstveno, moderno, drugačije, istaknuto, revolucionarni, originalni glazbeni izričaj…
Zaključak
Ako se dakle još uvijek pitate, zašto je Gospa i dalje s nama, razlog možete shvatiti iz Njezine zadnje poruke u kojoj kaže: „S vama sam da vam kažem da vas volim i potičem na molitvu, jer sotona je jak i svakim danom njegova snaga je jača preko onih koji su izabrali smrt i mržnju.“ Ta nisu li ljudi navedeni u ova tri gornja primjera upravo ti ljudi koji su pod utjecajem Sotone izabrali smrt i mržnju? Smrt, jer ne žele ljubiti i mržnju prema onima koji im žele reći da su u krivu, da su u tami.
Ta svjetlo Boga našega skriveno je u Božjoj riječi koja nam se upravo ovih dana daje misnim čitanjima u kojima tako jasno piše što je PRAVA LJUBAV, što je PRAVI ŽIVOT, koji se nastavljaju i nakon smrti. „Ljubimo jedni druge jer ljubav je od Boga; i svaki koji ljubi, od Boga je rođen i poznaje Boga. Tko ne ljubi, ne upozna Boga jer Bog je ljubav.“ (1Iv 4, 7) ili „U ono vrijeme: Reče Isus svojim učenicima: »Kao što je Otac ljubio mene, tako sam i ja ljubio vas; ostanite u mojoj ljubavi. Budete li čuvali moje zapovijedi, ostat ćete u mojoj ljubavi; kao što sam i ja čuvao zapovijedi Oca svoga te ostajem u ljubavi njegovoj. To sam vam govorio da moja radost bude u vama i da vaša radost bude potpuna. Ovo je moja zapovijed: ljubite jedni druge kao što sam ja vas ljubio! Veće ljubavi nitko nema od ove: da tko život svoj položi za svoje prijatelje.“ (Iv 15, 9)
Molimo snažno kroz ovaj svibanj, zagovor Marije, kraljice svete krunice, kako bi naša srca i naše pameti sačuvala u svjetlu Istine, u milosti Duha Svetoga, da ostanemo čvrsti u vjeri i ljubavi, ukorijenjeni u Riječi Života kako nas ne bi progutala ova sve lukavija i snažnija tama laži koju šire ljudi zaraženi zlim.
Paula Tomić/Glasnik Mira 5/2024
