Ponekad bi bilo neophodno zastati na trenutak i ponovno preispitati našu povijest. Ipak, za mnoge se čini prilično napornim shvatiti što smo to preko naše tradicije postali. Možda im se to čak i ne sviđa. Ipak jačanje tog odnosa s prošlošću moglo bi pomoći u razumijevanju naše sadašnjosti i budućnosti. Gledajući naprijed, mogli bi postati ponosni na sugestivne simbologije nekih prošlih vremena. To je na žalost dio čovjeka: danas je prezauzet svojom dnevnom rutinom, a malo sklon dubinskom traganju za značenjima. Ono košta previše vremena, a vrijeme je novac. Zaboravljamo da još uvijek postoje osjećaji koji nemaju cijene. Poput crvenih latica koje "preplavljuju" talijanske crkve za vrijeme jednog od najiskrenijih svetih kršćanskih blagdana: Duhova, jednog od najvažnijih blagdana u liturgijskom kalendaru, koji slavi spomen na silazak Duha Svetoga na Mariju i apostole okupljene u Cenakulu.
Duhove nazivaju i "Uskrs ruža" upravo po staroj tradiciji, koja je bila u modi u Italiji, da se sa svodova crkava puštaju ružine latice na vjernike. Lijepa simbolika koja predstavlja silazak Duha Svetoga na apostole (koji je, kako je Isus Krist predvidio, sišao na njih u obliku plamenih jezika, pretvarajući ih iz jednostavnih ljudi u mudre govornike). U Rimu, primjerice, s kupole Panteona 'pada' spektakularna "kiša latica" crvenih ruža.
Porijeklo festivala
Slavljenje dana Pedesetnice vrlo je drevni čin: uzmite u obzir da je među prvim semitskim narodima bio poznat kao "Festival žetve (Shavuot)" ili "Festival prvih plodova", koji se slavio 50 dana nakon drevnog semitskog Uskrsa (koji je označavao dan kada su pastiri počeli silaziti prema ravnici), te određivao početak žetve. Uostalom, pada 50 dana nakon Uskrsa. Njegovo ime, naime, potječe od grčke riječi pentekoste (heméra), što znači pedeseti (dan).
Svrha ove obljetnice bila je zahvala Bogu za plodove zemlje, čemu je kasnije pridodano sjećanje na najveći dar koji je Bog dao židovskom narodu, Ploče zakona koje je 'predao' Mojsiju na brdu Sinaj . Prema židovskom ritualu, svetkovina je uključivala hodočašće svih ljudi u Jeruzalem, potpuno uzdržavanje od bilo kakvog rada, sveti sastanak i posebne žrtve te je bila jedna od tri hodočasničke svetkovine (Pasha, Sjenice, Duhovi) na koje su bili pozvani slaviti svi pobožni Židovi.
Pedesetnica u kršćanstvu
Kršćani se sjećaju silaska Duha Svetoga na Mariju i apostole koji su se okupili na mjestu gdje je Isus blagovao Posljednju večeru, vjerojatno domu majke mladog Marka, budućeg evanđelista.
Epizoda silaska Duha Svetoga ispričana je u 2. poglavlju Djela apostolskih. U odlomku iz Biblije čitamo: «Odjednom dođe huk s neba, poput jakog vjetra, i ispuni svu kuću u kojoj su bili. Ukazali su im se ognjeni jezici, koji su se razdijelili i spustili na svakog od njih; i svi se napuniše Duha Svetoga i počeše govoriti drugim jezicima, kako im je Duh davao izraz. Tada su u Jeruzalemu bili vjernici Židovi, iz svih naroda pod nebom. Kad je nastala ta buka, okupilo se mnoštvo i zaprepastilo se jer ih je svatko čuo kako govore svojim jezikom. Oni su bili zadivljeni i izvan sebe od čuđenja rekoše: “Nisu li ovi što govore svi Galilejci? I kako to da svakoga od njih čujemo kako govori našim materinjim jezikom?..."
Danas u razgovoru s nekom bakom ili starijom rodbinom može se saznati o njihovom sjećanju na običaj koji pada na ovaj poseban dan: ujutro umiti lice u posudi punoj vode i latica ruže. Tko zna hoće li naši mladi znati nastaviti ovu tradiciju?
leccenews24.it/Prijevod: medjugorje-info.com
